Poznati su dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2025. godinu, državnog priznanja koje se dodjeljuje za iznimna postignuća u području zaštite kulturne baštine. Odluku je 31. srpnja donio Odbor za dodjelu nagrade Ministarstva kulture i medija, a među ovogodišnjim laureatima nalazi se i stručni tim zaslužan za cjelovitu i energetsku obnovu Dvorca umjetnika Oršić-Jakovlje.
Nagradu za životno djelo dobila je konzervatorica i arhitektica Blanda Matica, godišnja nagrada pripala je stručnom timu pod vodstvom dr. sc. Viki Jakaše Borić za obnovu Dvorca umjetnika Oršić-Jakovlje i njegova okoliša s Parkom skulptura, dok je nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobio dr. fra Josip Sopta za dugogodišnji angažman na zaštiti i promicanju kulturne i sakralne baštine dubrovačkog područja.
Nagrada za obnovu Dvorca umjetnika
Godišnja Nagrada Vicko Andrić dodijeljena je stručnom timu koji je radio na cjelovitoj i energetskoj obnovi Dvorca umjetnika Oršić-Jakovlje, projektu kojim je povijesni dvorac nakon dugotrajnog propadanja i oštećenja u potresima dobio novu fazu života.
Tim je vodila povjesničarka umjetnosti i nadležna konzervatorica dr. sc. Viki Jakaša Borić, a nagrađeni su i arhitektica Ivana Kosier Czeisberger, voditelj projekta Dvorac umjetnika i Park skulptura Alen Novoselec, konzervator Neven Bradić, Aneta Mudronja Pletenac, Monika Kamenečki i Helena Miholić iz tima za krajobraznu arhitekturu, restaurator Grzegorz Jan Rodak te Goran Mišić, nositelj i izvođač dijela restauratorskih radova.
Prva faza obnove, kojom je građevina konstruktivno ojačana, dovršena je 2023. godine, dok je druga faza cjelovite i energetske obnove provedena tijekom 2024. i 2025. godine.
Radovi su pritom donijeli i nova otkrića. Konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima pronađeni su brojni zidni oslici iz druge polovice 18. stoljeća i velike neostilske obnove iz 19. stoljeća. Među njima se posebno izdvaja oslik središnje dvorane s kineskim motivima, primjer chinoiserie stila 18. stoljeća kakav, prema obrazloženju nagrade, dosad nije bio utvrđen na ovim prostorima.
Obnova nije obuhvatila samo građevinu. Projekt uređenja perivoja povezao je dvorac s Međunarodnim parkom skulptura Jakovlje, a restaurirano je više od dvadeset skulptura. Dio njih premješten je na nove lokacije u skladu s krajobraznim projektom.
Dvorac pritom zadržava funkciju zbog koje zauzima posebno mjesto u hrvatskoj umjetničkoj povijesti. Od 1970-ih u njemu su djelovali brojni umjetnici, a u njegovu je perivoju nastao Međunarodni park skulptura Jakovlje.
Dvorac ponovno postaje mjesto umjetničkog života
Jedan od važnih elemenata projekta bilo je zadržavanje umjetničke namjene dvorca.
Obnovom su uređeni umjetnički ateljei za članove HDLU-a i ULUPUH-a, dvorane namijenjene izložbama i konferencijama, prostor za umjetničke razmjene i rezidencije, podrumski prostori za radionice, produkciju i predavanja te vanjski amfiteatar za kulturne programe.
U obrazloženju nagrade posebno se naglašava i odnos dvorca prema lokalnoj zajednici. Stanovnicima Jakovlja i okolnih mjesta obnovljeni prostor trebao bi omogućiti neposredan pristup umjetničkim i kulturnim programima koji su im dosad često bili dostupni prvenstveno u Zagrebu.
Rezultati obnove javnosti su predstavljeni 23. travnja 2026. godine, a priča o dvorcu, umjetnicima, ateljeima i Parku skulptura predstavljena je i izložbom „Dvorac umjetnika / Na nebu od oblaka“ u Galeriji Klovićevi dvori.
Blandi Matici nagrada za životno djelo
Nagrada za životno djelo pripala je konzervatorici i arhitektici Blandi Matici, koja je profesionalni vijek posvetila istraživanju, zaštiti i obnovi graditeljske baštine.
Tijekom karijere djelovala je u Hrvatskom restauratorskom zavodu i Ministarstvu kulture, gdje je među ostalim bila ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine od 2008. do 2012. godine.
Popis projekata na kojima je radila iznimno je opsežan. Obuhvaća Veliki Tabor, dvorce Miljana, Batthyany i Lukavec, palače i povijesne građevine u Varaždinu, Stari grad Čakovec, Knežev dvor u Dubrovniku, Etnografski muzej u Zagrebu te brojne druge spomenike.
Njezin rad nije završio odlaskom u mirovinu. Nakon potresa 2020. godine izradila je niz konzervatorskih elaborata za stradale povijesne građevine Zagreba i okolice, među kojima su Kino Tuškanac, Palača Dverce, Katolički bogoslovni fakultet i niz drugih zaštićenih građevina.
Fra Josip Sopta nagrađen za doprinos lokalnoj zajednici
Nagrada Vicko Andrić za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljena je dr. fra Josipu Sopti za dugogodišnji rad na zaštiti i promicanju kulturne i sakralne baštine dubrovačkog područja.
Fra Josip Sopta desetljećima je, uz svoje pastoralno djelovanje, sudjelovao u očuvanju franjevačkih samostana, crkava, knjižnica, arhiva i njihovih inventara.
Posebno mjesto zauzima njegov rad u Franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku. Tijekom granatiranja Dubrovnika 1991. i 1992. sudjelovao je u zaštiti vrijedne samostanske knjižnice, čiji je inventar premješten u sigurniji prostor. Godine 1993. omogućio je i osnivanje Restauratorske radionice tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture u prostorima samostana.
Sudjelovao je i u očuvanju franjevačke baštine na Badiji, u Pridvorju, Cavtatu, Rožatu i na Lopudu. Među projektima se izdvaja model obnove Franjevačkog samostana na Lopudu, kojim je omogućena njegova sustavna obnova i daljnje korištenje kao kulturnog prostora.
Nagrada koja nosi ime arhitekta, konzervatora i jednog od utemeljitelja hrvatske konzervatorske službe Vicka Andrića tako je za 2025. godinu povezala tri različita oblika rada na baštini: životni doprinos konzervatorskoj struci, veliki suvremeni projekt obnove te dugogodišnju brigu za baštinu unutar lokalne zajednice.
