Potres koji je 2020. godine pogodio Zagreb teško je oštetio i jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske prijestolnice. Zagrebačka katedrala ostala je bez dijela svojih prepoznatljivih arhitektonskih elemenata, a pred stručnjacima se našao zahtjevan zadatak procjene štete i planiranja obnove.
Istodobno, upravo je obnova otvorila mogućnost za istraživanja kakva desetljećima nisu bila moguća. Rezultati višegodišnjeg rada danas su objedinjeni u posebnom izdanju časopisa Portal, stručne publikacije Hrvatskog restauratorskog zavoda, čiji je posljednji broj u cijelosti posvećen zagrebačkoj katedrali.
Riječ je o izdanju koje na čak 548 stranica donosi pregled novih istraživanja, restauratorskih zahvata i dosad nepoznatih spoznaja o jednom od najvažnijih hrvatskih spomenika.
Jedinstveno izdanje posvećeno samo zagrebačkoj katedrali
U časopisu je objavljeno 28 znanstvenih i stručnih radova koje potpisuje 37 autora, dok je u istraživanjima sudjelovalo oko 80 stručnjaka različitih profila.
Zagrebački potres otkrio je stoljećima skrivene tajne ispod grada
Takav opseg suradnje svjedoči o složenosti projekta i važnosti zagrebačke katedrale, koja je tijekom stoljeća postala ne samo vjersko središte nego i jedan od najvažnijih simbola hrvatskog identiteta. Posebnost ovoga izdanja krije se upravo u činjenici da je cijeli broj časopisa posvećen samo jednoj građevini, što dovoljno govori o njezinoj povijesnoj, arhitektonskoj i umjetničkoj vrijednosti.
Krov, vitraji i unutrašnjost otkrili su nove detalje
Tijekom obnove stručnjaci su istraživali gotovo svaki dio katedrale. Analizirani su krovovi, tornjevi, podovi, vitraji, oltarne slike, drvena i metalna oprema, satovi te vrijedna tekstilna zbirka.
Vitraje iz zagrebačke katedrale čiju priču otkrivaju detalji zovu i atlasom mistike svjetla
Posebnu pozornost privuklo je istraživanje krova, koji se u stručnim krugovima naziva i „petim pročeljem“. Analize su omogućile rekonstrukciju pojedinih izgubljenih elemenata i pružile nova saznanja o promjenama koje su se na građevini događale tijekom različitih povijesnih razdoblja.
Sustavno su dokumentirani i vitraji, dok su istraživanja unutrašnjosti omogućila detaljnije razumijevanje umjetničke opreme koja se stoljećima čuvala unutar katedrale.
Svaki je naraštaj ostavio svoj trag
Zagrebačka katedrala građena je i dograđivana tijekom više stoljeća. Velik dio njezina današnjeg izgleda oblikovan je nakon velikog zagrebačkog potresa 1880. godine, kada je pod vodstvom arhitekta Hermanna Bolléa provedena velika historicistička obnova.
Novo izdanje časopisa Portal pokazuje kako je svaki povijesni sloj ostavio vidljiv trag na katedrali te kako je za njezinu obnovu potrebno razumjeti sve faze njezina razvoja.
Današnja obnova zato nije samo sanacija posljedica potresa iz 2020. godine. Ona istodobno predstavlja i nastavak dugog procesa očuvanja jednoga od najvrjednijih hrvatskih spomenika.
Obnova je postala jedno od najvećih istraživanja hrvatske baštine
Sanacija oštećenja vrlo je brzo prerasla u jedno od najopsežnijih istraživanja kulturne baštine u Hrvatskoj. Stručnjaci su tijekom radova dobili pristup dijelovima građevine koji su desetljećima bili nedostupni, a prikupljena dokumentacija postala je temelj budućih restauratorskih zahvata.
Prema podacima Ministarstva kulture i medija, u obnovu zagrebačke katedrale već su uloženi deseci milijuna eura, a radovi će se nastaviti i u nadolazećim godinama.
Dokument koji će ostati budućim generacijama
Posebno izdanje časopisa Portal mnogo je više od klasične stručne publikacije. Ono predstavlja trajni zapis o stanju zagrebačke katedrale nakon potresa iz 2020. godine i dokumentira rezultate istraživanja koja će budućim generacijama služiti kao temelj za daljnju obnovu.
Katedrala je tijekom svoje povijesti više puta bila teško oštećena, ali je svaki put ponovno obnavljana. Upravo zato današnja istraživanja nisu samo odgovor na posljedice potresa, nego i prilika za bolje razumijevanje jednog od najvažnijih simbola Zagreba i hrvatske kulturne baštine.
Kad se baština ponovno otvori, čarobno mijenja i grad i ljude
