Razorni zagrebački potres iz 2020. godine teško je oštetio brojne povijesne građevine, ali je istodobno omogućio arheološka istraživanja kakva prije nisu bila moguća. Rezultati tih istraživanja prvi će put biti predstavljeni javnosti na izložbi “Postpotresna arheologija Zagreba”, koja se otvara u Muzeju grada Zagreba.
Rezultati tih istraživanja prvi će put biti predstavljeni javnosti na izložbi “Postpotresna arheologija Zagreba”, koja se otvara u četvrtak, 2. srpnja, u 19 sati u Muzeju grada Zagreba.
Izložba donosi pregled najvažnijih arheoloških otkrića nastalih tijekom obnove Zagreba nakon potresa te pokazuje kako je proces obnove, uz sanaciju oštećenja, postao i jedinstvena prilika za nova saznanja o prošlosti hrvatske metropole.
Arheolozi na terenu već od prvih dana
Arheološka istraživanja započela su odmah nakon potresa. Već u travnju 2020. stručnjaci su sudjelovali u radovima u zagrebačkoj katedrali, gdje su tragali za nadgrobnom pločom biskupa Luke Baratina.
Kako su se radovi na obnovi širili, arheološka istraživanja pratila su obnovu brojnih zaštićenih objekata, omogućujući uvid u slojeve zagrebačke prošlosti koji dotad nisu bili dostupni istraživačima.
Devetnaest lokaliteta otkriva novu sliku Zagreba
Na izložbi će biti predstavljeni rezultati istraživanja na ukupno 19 lokaliteta.
Među njima su zagrebačka katedrala, franjevački samostan na Kaptolu, samostan karmelićana u Remetama, brojne povijesne palače na Gornjem gradu te crkve u Stenjevcu, Markuševcu i Čučerju.
Posjetitelji će moći razgledati odabrane predmete među stotinama kilograma arheoloških nalaza prikupljenih tijekom višegodišnjih istraživanja. Velik dio pronađene građe još uvijek prolazi kroz restauratorsku obradu i znanstvenu analizu, pa stručnjaci očekuju da će buduća istraživanja donijeti još vrijednih spoznaja o razvoju Zagreba kroz stoljeća.
Kako nastaju arheološka otkrića?
Osim samih nalaza, izložba prikazuje i bogatu terensku dokumentaciju koja posjetiteljima približava način rada arheologa tijekom istraživanja.
Fotografije, nacrti i druga dokumentacija pokazuju kako izgleda proces otkrivanja, dokumentiranja i zaštite arheoloških ostataka u uvjetima zahtjevne obnove povijesnih građevina.
Posebno je zanimljivo da su pojedini zidovi i druge građevinske strukture ostavljeni na izvornom mjestu nalaza. Plan je da se u budućnosti upravo ondje prezentiraju javnosti kao dio zagrebačke kulturne baštine.
Obnova koja je donijela nova saznanja
Autori izložbe ističu kako je cilj pokazati da je, unatoč velikoj šteti koju su potresi prouzročili, obnova omogućila i značajna nova arheološka istraživanja.
Ona su proširila spoznaje o razvoju Zagreba te otvorila nova pitanja o njegovoj povijesti, arhitekturi i svakodnevnom životu kroz različita razdoblja.
Izložba “Postpotresna arheologija Zagreba” realizirana je sredstvima Grada Zagreba, uz potporu tvrtki Spegra d.o.o. i HEDOM d.o.o.
Literatura
Izvor: Muzej grada Zagreba
