Zdenko Bašić uskoro predstavlja novu knjigu Začarani Jadran, ilustrirani fiktivni putopis kroz jadranski prostor, njegove predaje i povijest, ali i kroz vrijeme samo. Prva promocija knjige održat će se 26. kolovoza 2026. u 21 sat u Circolu u Puli, na adresi Carrarina ulica 1, a uz autora će o knjizi govoriti dr. sc. Deniver Vukelić i dr. sc. Lidija Nikočević.
Bašićev novi projekt nastavlja istraživanje svijeta predaja kojim se autor godinama bavi kroz knjige, ilustracije, scenografiju i različite izvedbene projekte, no Začarani Jadran taj svijet premješta na more. Njegov su prostor Istra, Dalmacija, otoci i obala Jadrana, ali i Venecija, dok se putovanje ne odvija samo zemljopisno.
Junak i pripovjedač Valvasor ukrcava se na jedrenjak Noordung i njime „plovi“ vremenskim linijama kopnenim i morskim vodama jadranske obale. Njegov je cilj pronaći neznanoga gospodara elementa vode.
Na tom putovanju stvarna mjesta postaju polazišta za susret s mnogo starijim slojevima prostora: slavenskim bogovima, vilama, štrigama, krsnicima, malikima, orkom, mitskim silama mora i vjetra te običajima u kojima su se tragovi drevnih vjerovanja sačuvali dugo nakon dolaska kršćanstva.
Jadran koji postoji između povijesti i predaje
Začarani Jadran zbog toga nije klasična zbirka legendi niti vodič kroz mitologiju. Bašić ga opisuje kao ilustrirani fiktivni putopis koji bilježi drevne narodne predaje i mitove Jadrana u novom vizualnom obliku.
U predgovoru knjizi dr. sc. Deniver Vukelić upravo u tome vidi njezinu posebnost. Bašić polazi od slavenske, odnosno hrvatske mitološke baštine, ali i od slojevite povijesti hrvatske jadranske obale te gradi svijet u kojem se bogovi i druga mitska bića povezuju s morima, vjetrovima, gradinama, otocima i obalnim krajolicima. Mitologija ovdje nije izdvojena iz prostora u kojem je nastajala. Ona je dio njegove kulturne memorije, piše Vukelić i dodaje kako se u knjizi sesusre ću različiti slojevi jadranske prošlosti. Uz pretkršćanska vjerovanja pojavljuju se pokladni likovi i običaji poput zvončara i prporuša, predaje o štrigama, vilama i drugim nadnaravnim bićima, ali i Liburni, gusari te pojedinci iz povijesti i znanosti.
Dr. sc. Lidija Nikočević u predgovoru podsjeća da slavenska mitologija, za razliku od mnogo bolje dokumentiranih grčkih ili nordijskih sustava, nije sačuvana kao dovršena i uređena cjelina. Preživjela je u fragmentima, običajima, usmenim pričama i kasnijim zapisima.Upravo ti fragmenti Bašiću postaju materijal za gradnju novoga imaginarija.
Tko je Zdenko Bašić?
Zdenko Bašić ilustrator je, animator, pisac i autor čiji je rad već godinama usmjeren prema narodnim predajama, mitologiji i gotovo zaboravljenim bićima hrvatskoga folklora. Prepoznatljiv vizualni svijet gradi spajanjem ilustracije, fotografije, scenografije, lutaka, animacije i pripovijedanja, a za svoj je rad dobio niz domaćih i međunarodnih priznanja.
Velik dio tog autorskog svijeta nastajao je kroz knjige. U Sjeverozapadnom vjetru iz 2011. posegnuo je za predajama Medvednice i Samoborskoga kraja, a dvije godine poslije u Mjesečevim sjenama okrenuo se mračnijem svijetu vještica, coprnica, mora i drugih noćnih bića. Slijedili su Moguti iz 2020., posvećeni zaboravljenim pričama čuvara turopoljskih lugova, te Čarobna Istra – skrivene tajne istarskih gradina iz 2023., u kojoj je stvarne istarske kaštele povezao s vilama, štrigama, krsnicima, divovima, orkom i drugim bićima tamošnjih predaja.
Bašićev svijet u međuvremenu je prerastao stranice knjiga. U Zagrebu djeluje Muzej zaboravljenih priča, prostor u kojem su njegove ilustracije, scenografije, predmeti i mitska bića pretvoreni u ambijent kroz koji posjetitelj fizički ulazi u priče o vilama, vješticama i drugim stvorenjima hrvatske usmene predaje. Bašić je povezan i s Perunfestom, festivalom zaboravljenih narodnih priča i predaja koji od 2017. umjetnički oblikuje u suradnji s Muzejem Turopolja.
Začarani Jadran zato se može promatrati kao nastavak dugog autorskog putovanja, ali i kao njegovo veliko prostorno širenje. Nakon Medvednice, Samoborskoga kraja, Turopolja i Istre, Bašić sada pred čitatelja otvara čitav Jadran te njegove mitološke, povijesne i predajne slojeve.
Valvasor putuje Noordungom
Okosnica knjige je putovanje. Nakon Čarobne Istre, Bašić u Začaranom Jadranu svojega Valvasora šalje mnogo dalje. Njegov brod zove se Noordung, no nije riječ samo o književnom izumu. Za potrebe knjige Bašić je u vlastitom dvorištu izgradio karaku koja je zatim fotografirana i korištena u stvaranju ilustracija.
Brod tako istodobno postoji kao fizički objekt, umjetnički rad i vremeplov unutar knjige.
Zašto upravo Valvasor?
Izbor Valvasora za pripovjedača nije slučajan. Janez Vajkard Valvasor (Johann Weikhard von Valvasor, 1641.–1693.) bio je kranjski plemić, putopisac, prirodoslovac, kartograf i polihistor čiji je rad ostavio iznimno vrijedan zapis o prostoru Kranjske i susjednih krajeva u 17. stoljeću.
Njegovo golemo djelo Slava Vojvodine Kranjske (Die Ehre des Hertzogthums Crain), objavljeno 1689. godine, mnogo je više od klasične povijesne kronike. Valvasor je bilježio krajolike, gradove, utvrde i prirodne pojave, ali i svakodnevni život, običaje, vjerovanja, neobične događaje, priče i predaje koje je zatjecao na svojim putovanjima.
Posebno ga je zanimala priroda koju njegovo vrijeme još nije moglo jednostavno objasniti. Istraživao je krški svijet i fenomen Cerkniškoga jezera, a njegov rad o jezeru privukao je pozornost londonskog Royal Societyja, čijim je članom postao 1687. godine. U Valvasorovu radu neprestano se susreću opažanje i znatiželja, ono što se može istražiti i ono što se tek pokušava protumačiti.
Za Bašićevu je priču jednako važno što je Valvasor bilježio vjerovanja, običaje, neobične pojave i predaje ljudi čije je krajeve opisivao. Granica između prirodne pojave, narodne predaje i mogućega čuda za čovjeka 17. stoljeća nije bila postavljena jednako kao danas.
Bašić upravo tu osobinu povijesnog Valvasora pretvara u književnu prednost. On je gotovo idealan putnik kroz Začarani Jadran: dovoljno je stvaran da pripada povijesti, dovoljno znatiželjan da želi zabilježiti sve što susretne i dovoljno udaljen od našega vremena da pred vilom, štrigom ili neobjašnjivom pojavom ne mora odmah zatvoriti bilježnicu.
U Bašićevoj verziji dobiva samo ono što mu je u 17. stoljeću nedostajalo – brod kojim može putovati ne samo prostorom nego i vremenom.
Slike koje nisu samo ilustracije
Način na koji je nastao Noordung mnogo govori o tome kako je nastajao i cijeli Začarani Jadran. Bašićeve ilustracije nisu rezultat jednoga postupka. U njima se spajaju crteži, fotografija, scenografija, lutke, kostimi, modeli, makete i digitalni kolaž.
Autor koristi izrezotine, reciklira elemente svojih ranijih projekata, lutke, kostime i scene, a ponegdje likovno citira njemu važne umjetnike. Ti citati postaju podloga na kojoj izgrađuje vlastite kompozicije.
Stephanie Peršić u predgovoru knjizi opisuje taj postupak kao jedinstvo literarnog i vizualnog u kojem slika i tekst postaju ravnopravni i nerazdvojni dijelovi pripovijedanja. Putopis se gradi od kraćih izdvojenih priča koje ne moraju slijediti klasičan narativni kontinuitet.
U jednoj ilustraciji tako mogu istodobno postojati renesansni jedrenjak, lik iz nekog neodređenog prošlog vremena i suvremeni grafiti. Prošlost, sadašnjost i imaginarno ne smjenjuju se uredno nego postoje jedno preko drugoga. Vrijeme u Začaranom Jadranu nije pravocrtno.
Kada se čudesno počelo pripisivati umjetnoj inteligenciji
Poseban sloj nastanka knjige Bašić veže uz vrijeme u kojem živimo i način na koji danas promatramo slike.
„Znam da danas gledatelji, promatrači i čitatelji gube osjećaj stvarnosti i sve što je nekada u umjetnosti bilo ‘čudesno’ danas se jednostavno i banalno pripisuje umjetnoj inteligenciji“, piše autor najavljujući knjigu.
Zbog toga važan postaje proces koji iza konačne slike uglavnom ostaje nevidljiv. Bašić iza stranica Začaranog Jadrana navodi vlastita lutanja ruševnim samostanima i špiljama, ljude koji su ga vodili prema pojedinim pričama te godine rada s različitim materijalima i tehnikama. U nastanak tog svijeta ulaze mirisi spaljenog drva, vlaga starih hrastovih greda i prašina stolarske radionice njegova djeda.
Autor otkriva i izrazito osoban trag nastanka knjige: njegov je djed preminuo dok su te stranice nastajale. Materijalni svijet iz kojeg su ilustracije izrasle zato nije samo tehničko pitanje. Dio je njihova značenja. Digitalni kolaž kod Bašića postaje mjesto na kojem se svi ti elementi naposljetku susreću, ali prije njega postoje scenografija, predmeti, lutke, kostimi, fotografija, nacrti i fizička gradnja.
Gospodar vode negdje na kraju putovanja
Voda je element koji cijelu knjigu povezuje. U slavenskom mitološkom svijetu posebno mjesto zauzima Veles, božanstvo povezano s vodama, podzemljem, stokom i magijom te Perunov protivnik u jednom od temeljnih mitoloških sukoba slavenskog svijeta.
No Valvasorov neznani gospodar vode ne mora biti jednostavno pronađena mitološka osoba. Putovanje kroz Začarani Jadran namjerno ostaje na granici predaje, povijesti, autorske imaginacije i stvarnih lokaliteta. Upravo u prostoru između tih slojeva Bašić gradi svijet knjige.
Njegov Začarani Jadran ne pokušava rekonstruirati izgubljenu slavensku religiju kao dovršen i zatvoren sustav. Od njezinih fragmenata, hrvatskih narodnih predaja, stvarnih krajolika i povijesnih tragova nastaje novi autorski imaginarij. U njemu se more ne prelazi samo od jedne obale do druge. Njime se može otploviti prema drugom vremenu.
Prvo predstavljanje u Puli
Nastanak i predstavljanje Začaranog Jadrana povezani su i s Istrom, prostorom koji u Bašićevu radu već zauzima posebno mjesto. Na službenim materijalima uz predstavljanje knjige navedeni su Istarska županija – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost, projekt SOCRAT te program prekogranične suradnje Interreg Italy–Croatia, koji sufinancira Europska unija. SOCRAT – Socializing Craft & Contemporary Art for Sustainable Tourism – povezuje suvremenu umjetnost, tradicijske obrte i kulturne i kreativne industrije s razvojem novih oblika održivoga kulturnog turizma, a Istarska županija jedan je od partnera projekta.
Nije stoga slučajno da će upravo Pula biti prva postaja Začaranog Jadrana pred publikom. Knjiga će biti predstavljena 26. kolovoza 2026. u 21 sat u Zajednici Talijana Pula – Circolu, Carrarina 1, a uz Zdenka Bašića o njoj će govoriti dr. sc. Deniver Vukelić i dr. sc. Lidija Nikočević.
Na plakatu je knjiga predstavljena i talijanskim naslovom Adriatico Incantato te engleskim Enchanted Adriatic, uz podnaslov koji otkriva njezinu glavnu pustolovinu – potragu za skrivenim gospodarom vode.
