Tko su bili Delmati, narod po kojem je Dalmacija dobila ime? Kako su živjeli, u što su vjerovali i zbog čega su desetljećima pružali snažan otpor Rimskom Carstvu?
Odgovore na ta pitanja donosi nova izložba „DELMATI – Između mita i stvarnosti“, otvorena u Arheološkom muzeju u Splitu. Već prve večeri privukla je više od 1300 posjetitelja, potvrdivši koliko je zanimanje javnosti za ovu važnu temu hrvatske prošlosti.
Otvorenje je započelo nastupom grupe Kries, čija je glazba uz svjetlosne i video projekcije stvorila poseban ugođaj te posjetitelje uvela u svijet Delmata. Nakon toga održan je svečani program kojem su nazočili predstavnici Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita te brojnih kulturnih i znanstvenih ustanova.
Tko su bili Delmati?
Delmati su bili jedno od najmoćnijih ilirskih plemena koje je od posljednjih stoljeća prije Krista nastanjivalo velik dio današnje srednje Dalmacije i njezina zaleđa. Njihovo se područje prostiralo između rijeka Krke, Cetine i Neretve te duboko u unutrašnjost prema Dinarskom gorju.
Antički pisci često ih opisuju kao ratnički narod koji je desetljećima pružao snažan otpor Rimljanima. Upravo su Delmatsko-rimski ratovi obilježili jedan od najdužih procesa rimskog osvajanja istočne obale Jadrana. No suvremena arheološka istraživanja pokazuju da su Delmati bili mnogo više od vještih ratnika. Bavili su se stočarstvom, trgovinom i obradom metala, gradili su utvrđena naselja na uzvisinama te razvili bogatu materijalnu i duhovnu kulturu.
Posebno je zanimljivo da je upravo po njima rimska provincija dobila naziv Dalmatia, iz kojeg se razvio današnji naziv Dalmacija. Malo je europskih regija koje i danas nose ime naroda koji je na tom prostoru živio prije više od dvije tisuće godina.
Riječ je o dosad najopsežnijoj izložbi posvećenoj Delmatima. Kroz čak 420 izložaka i 20 tematskih cjelina predstavljeni su različiti aspekti njihova života – od naselja, trgovine i gospodarstva do ratovanja, vjerovanja i pogrebnih običaja.
Posebnu pozornost privlače primjerci nakita, oružja, kaciga i kopalja, kao i cjeline posvećene rijeci Cetini i delmatsko-rimskim ratovima.
Izložba se ističe i svojim atraktivnim postavom. Posjetitelji prolaze kroz posebno osmišljeni prostor koji kombinira arheološke nalaze, ilustracije, multimedijske sadržaje i prostorne instalacije. U lapidariju muzeja nalazi se i monumentalna instalacija božanstva Silvana, visoka više od tri metra, izrađena prema izvornom nalazu iz vrličkog kraja.
Delmati izvan antičkih stereotipa
Ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Ante Jurčević istaknuo je kako izložba omogućuje susret s autentičnim predmetima koji svjedoče o životu Delmata te posjetitelje poziva da ovaj narod upoznaju izvan antičkih stereotipa i predrasuda.
Koautorica i kustosica izložbe Marta Kalebota govorila je o izazovu predstavljanja još uvijek nedovoljno istražene delmatske baštine široj publici. Istaknula je kako prošlost Delmata još uvijek skriva brojna otvorena pitanja, ali i da su njihovi tragovi i danas jasno vidljivi u krajoliku Dalmacije – od gradina na vrhovima brda do brojnih arheoloških lokaliteta koji tek čekaju nova istraživanja.
Izložba koja povezuje arheologiju i identitet
Izložba „DELMATI – Između mita i stvarnosti“ ne predstavlja samo pregled arheoloških nalaza. Ona nastoji pokazati kako se iza antičkih zapisa krije složeno društvo koje je oblikovalo prostor današnje Dalmacije mnogo prije dolaska Rimljana.
Kroz predmete svakodnevnog života, oružje, nakit, religijske simbole i multimedijske sadržaje posjetitelji mogu upoznati narod čije je ime ostalo trajno upisano u zemljopisnu kartu Europe.
Izložba se može razgledati u Arheološkom muzeju u Splitu do 31. listopada 2026. godine.
Literatura
Izvor: Mrežna stranica Arheološki muzej u Splitu, armus.hr
