Solin će početkom listopada ponovno postati jedno od središnjih mjesta okupljanja oko hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. Splitsko-makarska nadbiskupija službeno je objavila da su u završnu fazu ušle pripreme za veliko višednevno spomen-slavlje kojim će biti povezane dvije obljetnice hrvatske vladarske povijesti – 1050 godina od smrti kraljice Jelene i 950 godina od krunidbe kralja Dmitra Zvonimira.
Objava Nadbiskupije ujedno potvrđuje i višemjesečne pripreme o kojima se već neko vrijeme s velikim zanimanjem govori u stručnim i znanstvenim krugovima koji se bave hrvatskim srednjovjekovljem. Razmjeri obilježavanja sada postaju jasniji: program će trajati više dana, povezivati Solin i druga mjesta Splitsko-makarske nadbiskupije te obuhvatiti duhovne, kulturne, znanstvene, karitativne i odgojno-obrazovne sadržaje. Nadbiskup Zdenko Križić pritom je istaknuo da će obilježavanje biti podignuto na nacionalnu razinu.
Povod službenoj objavi bio je susret splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića s članovima Pripremnog odbora održan 1. rujna. Na sastanku se razgovaralo o završnim pripremama, predstavljen je program obilježavanja i razmotrene preostale organizacijske pojedinosti. Nadbiskup Križić istaknuo je značenje dviju obljetnica za mjesnu Crkvu, ali i za cijeli hrvatski narod, zahvalio članovima Odbora na dosadašnjem radu te ih pozvao da u završnoj fazi posebnu pozornost posvete sadržajnom i organizacijskom povezivanju svih događanja.
Od kraljice Jelene do Zvonimirove krunidbe
Dvije obljetnice okupljene su u jedinstveno spomen-slavlje oko osoba koje pripadaju samom središtu hrvatske vladarske povijesti ranoga srednjeg vijeka. Kraljica Jelena, poznata i kao Jelena Slavna, posebno je povezana sa Solinom i Gospinim otokom, gdje je pronađen njezin znameniti epitaf, jedan od ključnih epigrafskih izvora za poznavanje hrvatske vladarske dinastije. Druga obljetnica vraća pozornost na kralja Dmitra Zvonimira i njegovu krunidbu 1076. godine, čijih se 950 godina navršava 2026.
Dan kad je na Gospinu Otoku pronađena hrvatska kraljica Jelena
Ovogodišnje obilježavanje tako se nastavlja na veliki val zanimanja za hrvatsko rano srednjovjekovlje koji je tijekom 2025. potaknula 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva. Nakon niza izložbi, znanstvenih skupova, publikacija i javnih programa kojima je ponovno otvoreno pitanje hrvatske vladarske baštine, Solin će sada povezati dvije povijesne osobe i dva jubileja u programu koji će istodobno imati crkvenu, znanstvenu, kulturnu i nacionalnu dimenziju.
Zvonimirova krunidba ostala je zapisana i na zidovima Vatikana
Koliko je Zvonimirova krunidba ostala važna u povijesnom pamćenju odnosa Hrvatskoga Kraljevstva i Svete Stolice pokazuje i prizor koji se više od četiri stoljeća nalazi u Vatikanu. U Paulinskim sobama današnjega Vatikanskog apostolskog arhiva talijanski slikar Marzio Ganassini između 1610. i 1614. godine naslikao je Zvonimira kako kleči pred papinskim izaslanikom Gebizonom i polaže prisegu na Evanđelje, dok se uz njega nalaze znakovi kraljevskog dostojanstva – kruna, žezlo, mač i zastava.
Freska pripada ciklusu povijesnih prizora nastalom početkom 17. stoljeća u prostorijama papinskog arhiva. Posebno je znakovito da je među događajima iz povijesti papinstva svoje mjesto dobila i Zvonimirova krunidba u Solinu. Kako je u istraživanju freske istaknuo povjesničar umjetnosti Milan Ivanišević, izbor prizora bio je povezan s dokumentima koji su se čuvali u papinskom arhivu, pa Zvonimirov prikaz nije tek kasnija dekorativna predodžba hrvatskoga kralja, nego dio mnogo šireg vatikanskog prikaza vlastite povijesti i odnosa papinstva s europskim vladarima.
Naravno, freska nastala više od pet stoljeća nakon događaja ne može biti slikovni izvor za stvarni izgled Zvonimira ili same ceremonije 1076. godine. Njezina je vrijednost druge vrste: svjedoči o tome kakvo je mjesto sjećanje na Zvonimirovu krunidbu zauzimalo u Vatikanu početkom 17. stoljeća. Uvrštavanje hrvatskoga kralja u takav ciklus pokazuje da se događaj iz Solina promatrao kao dio povijesti odnosa Svete Stolice i europskih vladara. Dodatnu težinu toj vezi daje sačuvani tekst Zvonimirove prisege, dokumentarni trag odnosa hrvatskoga vladara i pape Grgura VII.
Zbog toga 950. obljetnica Zvonimirove krunidbe nije samo prisjećanje na događaj iz hrvatske nacionalne povijesti. Ona vraća pozornost na trenutak u kojem se hrvatska vladarska povijest 11. stoljeća izravno susreće s jednom od najutjecajnijih institucija srednjovjekovne Europe. Gotovo tisuću godina nakon Zvonimira, a više od četiri stoljeća nakon nastanka vatikanske freske, središte obilježavanja ponovno se vraća u Solin, prostor iz kojega je ta priča krenula.
Velika završnica na Gospinu otoku
Posebna pozornost posvećena je završnici slavljeničkog tjedna. Najavljena je svečana glazbena akademija u crkvi Svete Obitelji, dok će središnje euharistijsko slavlje biti održano na Gospinu otoku, prostoru koji zbog povezanosti s kraljicom Jelenom i hrvatskom vladarskom tradicijom cijelom događanju daje dodatnu povijesnu simboliku. U program će se uključiti nadbiskupijske ustanove, župe, zborovi, djeca i mladi, a predviđeno je i sudjelovanje hrvatskih biskupa te predstavnika društvenoga i javnoga života.
Pripremni odbor istodobno razrađuje liturgijsko slavlje, glazbeni program, molitvenu pripravu, tehničku i medijsku potporu te prihvat vjernika i uzvanika. Radi se i na vizualnom identitetu proslave koji bi trebao povezati likove kraljice Jelene i kralja Zvonimira s hrvatskom kršćanskom i povijesnom baštinom. Širina najavljenog programa pokazuje da se ne priprema samo komemorativno okupljanje, nego višednevna manifestacija koja dvije velike obljetnice želi predstaviti različitim skupinama javnosti.
Solin ponovno u središtu priče o hrvatskim vladarima
Za Solin takvo obilježavanje ima posebno značenje. Grad i njegova neposredna okolica čuvaju neke od najvažnijih materijalnih tragova hrvatskoga ranog srednjeg vijeka, dok je Gospin otok tijekom više od stoljeća istraživanja postao nezaobilazno mjesto u raspravama o hrvatskoj vladarskoj prošlosti. Početkom listopada taj će prostor ponovno biti mjesto na kojem se susreću arheologija, povijest, crkvena tradicija i suvremeno sjećanje na hrvatske srednjovjekovne vladare.
Sveta knjiga hrvatskih kraljeva je u Splitu još od vremena kralja Tomislava
Službena potvrda Splitsko-makarske nadbiskupije zasad otkriva osnovne obrise programa, dok se potpuni raspored i pojedinačni sadržaji tek očekuju.
Već iz predstavljenoga programa, međutim, vidljivo je da se priprema veliko obilježavanje kojim će 1050 godina od smrti kraljice Jelene i 950 godina od Zvonimirove krunidbe tijekom listopada ponovno usmjeriti pozornost javnosti prema Solinu i hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj baštini.
