Pod naslovom „Plemićki konji“, u povijesnom ambijentu ozaljskog kaštela održava se konjičko-glazbena predstava koja spaja dresuru, operu, ples, dramske elemente i renesansnu kostimografiju.
Događaj, koji organizira udruga Nobiles de Croatia iz Draganića pod vodstvom Zvjezdane Klarić, u suradnji s Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“, već je rasprodan.
Kako je opisao za Karlovački opisao predstavnik Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u ovom projektu, Tomislav BeronićTomislav Beronić, broj od najviše 160 ulaznica bio strogo ograničen jer prostor Staroga grada Ozlja ne dopušta masovnost, a konjima je potrebno dovoljno prostora kako bi pokazali ljepotu, mirnoću, gracioznost i stupanj dresure.
Upravo ta ograničenost, kažu organizatori, nije nedostatak nego dio koncepta. Ozaljski kaštel zamišljen je kao pozornica za događanja koja ne računaju na brojnost publike, nego na doživljaj, eleganciju i posebnost trenutka.
Beronić, ističe kako je cilj afirmirati Stari grad Ozalj kao prostor za elitna kulturna događanja. Zato je, uz ograničen broj ulaznica, predviđen i određeni dress code, gala ugođaj te prigodni domjenak. Ulaznice su, upravo zbog takvog koncepta, bile nešto skuplje i prodavale su se po cijeni od 70 € no po svemu je sudeći interes publike pokazao je da za ovakvu vrstu baštinskog spektakla postoji snažna potražnja.
Konji koje su jahali velikaši
Kako je opisao Tomislav Beronić u razgovoru za Karlovački, predstava okuplja tridesetak izvođača i četiri do šest konja, a konačan broj konja bit će određen neposredno prije izvedbe. Svi sudionici nastupit će u renesansnim kostimima, čime se želi prizvati ozračje vremena u kojem su konji bili neizostavan dio plemićkog života, putovanja, ceremonija i ratničke kulture.
“Radnja predstave zamišljena je kao prizor u kojem plemstvo kupuje konje. Riječ je o pasminama kakve su, prema riječima organizatora, doista jahali knezovi Frankopani, Zrinski i drugi velikaši ovih prostora. U tom se okviru susreću povijesna imaginacija i scenska izvedba: gledatelji će vidjeti dresuru konja, mali dramski dio, plesne točke i glazbeni program.” dodao je Beronić.
Posebnu svečanost večeri dat će nastup operne umjetnice i profesorice Lidije Horvat Dunjko, koja će izvesti operne arije na terasi kaštela. Nakon predstave predviđen je domjenak, fotografiranje, mali sajam i dodatna iznenađenja.
Ozalj kao prirodna kulisa Zrinskih i Frankopana
Stari grad Ozalj nije samo atraktivna scenografija. On je jedan od ključnih prostora hrvatske velikaške povijesti, vezan uz Zrinske i Frankopane, obitelji koje su stoljećima oblikovale politički, vojni i kulturni život hrvatskih zemalja. Upravo zato organizatori naglašavaju da se kulise za ovu predstavu ne moraju graditi. One već postoje.
Kameni zidovi, dvorište, terasa i pogled na Kupu daju predstavi onu vrstu autentičnosti koju klasična pozornica teško može proizvesti. U tom smislu „Plemićki konji“ nisu zamišljeni samo kao priredba, nego kao pokušaj oživljavanja prostora kroz njegovu vlastitu memoriju.
Beronić pritom naglašava kako kašteli prirodno pripadaju svečanim, reprezentativnim i simbolički snažnim događanjima. U ozaljskom slučaju, takav pristup mogao bi starom gradu dati novu vidljivost i pretvoriti ga u mjesto prepoznatljivih kulturnih večeri koje povezuju baštinu, umjetnost i turizam.
Karlovačka verzija Moreške?
Ambicija organizatora ne zaustavlja se na jednoj večeri. Dugoročna je želja da „Plemićki konji“ prerastu u manifestaciju koja bi za Karlovačku županiju mogla imati sličan status kakav za Korčulu ima Moreška. Organizacijski tim iza sebe ima petnaest godina iskustva u izvođenju Đakovačkog bala lipicanaca, programa koji se održava u prostoru Državne ergele u Đakovu.
Ako projekt zaživi, mogao bi postati više od lokalnog kulturnog događaja. Mogao bi se razviti u prepoznatljivu manifestaciju koja Karlovačku županiju predstavlja kroz spoj plemićke povijesti, konjičke tradicije, glazbe, kostima i živog prostora kaštela.
U subotu, 23. svibnja u 19 sati, Stari grad Ozalj tako postaje pozornica na kojoj se susreću konji, opera, renesansna elegancija i nasljeđe Zrinskih i Frankopana. Rasprodane ulaznice pokazuju da publika takav spoj prepoznaje, a ozaljski kaštel dobiva priliku ponovno zasjati kao mjesto svečanosti, pripovijesti i žive baštine.
