Šetnja Martin Bregom, jednom od povijesno najprepoznatljivijih točaka Dugog Sela, za jednoga se građanina u predvečerje 21. kolovoza pretvorila u neočekivano otkriće. U otvorenom prostoru ostataka stare crkve sv. Martina zatekao je više vreća s kostima. Dio vreća bio je oštećen, pa su koštani ostatci bili vidljivi, a na njima je stajala oznaka „MB 2018, Kosti iz slojeva“.
O slučaju je prvi izvijestio lokalni portal DugoSelo.INFO, čiji je novinar izašao na mjesto događaja i potvrdio da se prostoru moglo slobodno pristupiti. Građanin koji je vreće pronašao rekao je da ih nije dirao niti pomicao. U blizini su se nalazila i djeca, koju je udaljio iz prostora, nakon čega je pozvao policiju.
Policijski službenici potom su stigli na Martin Breg i osigurali prostor. O slučaju je izvijestio i Jutarnji list. Tko je vreće ondje ostavio, kada su pohranjene i jesu li doista povezane s arheološkim istraživanjima zasad nije službeno potvrđeno. Ipak, natpis na njima otvara vrlo konkretnu poveznicu s dugogodišnjim istraživanjima ovoga lokaliteta.
2018. su istražena 43 groba
Institut za arheologiju na Martin Bregu provodi istraživanja od 2002. godine i tijekom dosadašnjih radova istraženo je ukupno 238 grobova i kosturnica. Arheolozi Juraj Belaj i Sebastijan Stingl u stručnom su radu zabilježili da su tijekom rujna i listopada 2018. nastavljena istraživanja unutrašnjosti crkve.
Tada je završeno istraživanje njezina broda te su pronađena i istražena 43 groba. Ljudske kosti na Martin Bregu, međutim, nisu pronalažene samo unutar očuvanih grobova.
Već su istraživanja prethodnih godina pokazala koliko je složena situacija na mjestu na kojem se stoljećima pokapalo. Otvaranjem novih grobova presijecani su stariji, a ostatci ranije pokopanih ljudi mogli su biti pomaknuti i završiti u izmiješanim slojevima zemlje. U izvješću o istraživanjima 2017. zabilježena je upravo velika količina ljudskih kostiju pronađenih u takvom sloju. Zbog toga je važno razumjeti što može značiti natpis pronađen na vrećama.
Što arheologu znači „Kosti iz slojeva“?
Arheologija lokalitet ne istražuje jednostavno tražeći predmete. Ona ga čita sloj po sloj.
Položaj predmeta, kostura, zida ili nekog drugog nalaza u određenom arheološkom sloju te njegov odnos prema svemu što ga okružuje često je jednako važan kao i sam nalaz. Taj kontekst omogućuje određivanje vremena, slijeda događaja i načina na koji se neki prostor koristio.
Kod groblja koje je bilo u uporabi stoljećima takav kontekst može biti narušen. Cjelovit kostur pronađen u očuvanom grobu može arheolozima pružiti niz podataka: gdje je pokojnik položen, kako je bio orijentiran, kakva je bila grobna konstrukcija, što je pronađeno uz njega te u kakvom je odnosu prema drugim grobovima.
Foto/izvor: arhivska fotografija, 1912
Pojedinačne ljudske kosti iz već mnogo puta prekopanog sloja često su izgubile velik dio takvog izvornog konteksta. Njihova arheološka interpretativna vrijednost zato može biti znatno manja, premda i dalje mogu imati vrijednost za antropološke i druge stručne analize.
Ako je oznaka „Kosti iz slojeva“ na Martin Bregu nastala tijekom arheološkog rada, ona bi mogla upućivati na ljudske ostatke prikupljene iz arheološkog sloja, a ne na jedan određeni, cjeloviti grob.
To ipak nije potvrda da su vreće pronađene ovih dana materijal iz kampanje 2018. godine. Za takav zaključak potrebno je službeno očitovanje nadležnih.
Na Martin Bregu pokapalo se stoljećima
Blaga & misterije već su pisali o neobičnoj povijesti crkve sv. Martina i arheološkim istraživanjima koja su ondje otkrila više građevinskih faza.
Najstarija utvrđena faza crkve pripada romanici. Slijedile su gotičke i kasnogotička faza, dok su u novom vijeku dograđivane kapele, zvonik, predvorje i sakristije. Groblje uz crkvu i u njoj bilo je u uporabi stoljećima, zbog čega se na relativno ograničenom prostoru nalazi velik broj međusobno presijecanih ukopa.
Crkva je stradala u velikom zagrebačkom potresu 1880. godine, nakon čega je sjedište župe premješteno u novoizgrađenu crkvu u Dugom Selu. Danas je stara crkva ruševina, ali prostor na kojem se nalazi ima povijest koja seže duboko u srednji vijek.
Od templara do Zemlje svetoga Martina
U povijesnim dokumentima 13. i 14. stoljeća na ovom se području pojavljuje velik posjed poznat kao Terra Sancti Martini – Zemlja svetoga Martina.
Njegov prostor moguće je približno smjestiti istočno od današnjih Sesveta prema Lupoglavi i rijeci Zelini, s potokom Črnecom na jugu i područjem današnje Donje Zeline na sjeveru.
Koliko znate o templarima u Hrvatskoj? Riješite kviz i testirajte svoje znanje o vitezovima hrama!
Povelja kralja Andrije II. iz 1209. godine, kojom potvrđuje darovnice templarima, spominje Terram sancti Martini. Kasnije su s ovim prostorom povezani ivanovci, a arheološka istraživanja crkve otkrila su tragove različitih srednjovjekovnih i novovjekovnih građevinskih faza.
Među posebno zanimljivim nalazima je velika kamena nadgrobna ploča pronađena 2002. godine.
Tako nekoliko vreća pronađenih u ruševini zapravo pripada mnogo široj priči o prostoru na kojem su se crkve gradile i pregrađivale, ljudi pokapali stoljećima, a arheolozi posljednja dva desetljeća pokušavaju rekonstruirati slojeve njegove prošlosti.
Gdje završavaju sve kosti koje arheolozi pronađu?
Slučaj na Martin Bregu otvara i pitanje o kojem se izvan arheološke i antropološke struke mnogo rjeđe govori.
Istraživanje velikih i dugo korištenih grobalja može proizvesti goleme količine ljudskog osteološkog materijala. Ne radi se samo o cjelovitim kosturima iz pojedinačnih grobova. Prikupljaju se i dislocirane kosti iz poremećenih slojeva, kosturnica i ranije prekopanih ukopa.
Takav materijal treba evidentirati, razvrstati, po potrebi antropološki analizirati i primjereno čuvati. Kada istraživanja traju desetljećima i obuhvate stotine grobova, pitanje prostora i dugoročnog smještaja postaje ozbiljan praktični problem struke o kojem javnost rijetko ima priliku čuti.
U muzejima i medijima uglavnom vidimo najzanimljivije predmete i rezultate istraživanja. Mnogo se manje govori o kutijama i vrećama materijala koje ostaju nakon završetka terenskog rada te o prostoru, ljudima i sredstvima potrebnima za njihovu dugoročnu obradu i čuvanje. Martin Breg, sa stotinama dosad istraženih grobova i kosturnica, dobro pokazuje razmjere tog problema.
Problem nisu kosti, nego okolnosti u kojima su pronađene
Zato sam pronalazak ljudskih kostiju na Martin Bregu nije arheološko iznenađenje. Ondje se stoljećima pokapalo, a lokalitet se sustavno istražuje od 2002. godine.Ni pohranjivanje arheološkog materijala u jasno označene vreće samo po sebi nije neobično.
Problem je prizor koji je građanin zatekao: dio vreća bio je oštećen, koštani ostatci bili su vidljivi, a prostor stare crkve bio je otvoren i dostupan prolaznicima, uključujući djecu.
Ako se potvrdi da vreće s oznakom „MB 2018, Kosti iz slojeva“ sadrže osteološki materijal prikupljen tijekom arheoloških istraživanja, tek treba utvrditi kada su i u kojim okolnostima ondje pohranjene te zbog čega prostor nije bio osiguran.
Dok to ne bude poznato, nema osnove za prozivanje pojedinaca ili institucija. No nekoliko poderanih vreća u ruševnoj crkvi otvorilo je pitanje mnogo veće od samog događaja na Martin Bregu: što se nakon završetka istraživanja događa s velikim količinama ljudskih ostataka koje arheolozi tijekom godina i desetljeća prikupe na hrvatskim grobljima i postoji li za njih dovoljno prostora za dugoročno i primjereno čuvanje?
Literatura
DugoSelo.INFO – izvorna vijest o pronalasku vreća, 21. kolovoza 2026.
Jutarnji list – izvještaj o događaju i iskaz građanina.
Juraj Belaj i Sebastijan Stingl – stručni izvještaji o arheološkim istraživanjima Martin Brega 2017. i 2018.
Blaga & misterije – raniji članak o crkvi sv. Martina, Zemlji svetoga Martina i povijesti lokaliteta.
