Stručnjaci smatraju da je riječ o jednom od najvažnijih podvodnih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na cijelom Sredozemlju.
Hrvatski restauratorski zavod, odnosno njegov Odjel za podvodnu arheologiju, posljednjih 19 godina sustavno istražuje podmorje Mljeta. Pod vodstvom podvodnih arheologa Igora Miholjeka i Pavla Dugonjića tijekom tog razdoblja pronađeno je čak 20 do tada nepoznatih brodoloma, datiranih od 2. stoljeća prije Krista do 16. stoljeća.
Među njima se posebno izdvaja bizantski brodolom iz 7. ili 8. stoljeća, koji se zbog iznimno bogatog i rijetkog tereta već danas smatra jednim od najvažnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na Sredozemlju.
Devet godina istraživanja donijelo je iznimne nalaze
Arheološka istraživanja nalazišta započela su 2015. godine, a do danas je provedeno devet istraživačkih kampanja. Svaka nova sezona donijela je vrijedne nalaze koji otkrivaju sve više pojedinosti o brodu, njegovu teretu i ljudima koji su njime putovali.
Najveću pozornost privukle su četiri zlatne pojasne garniture s kopčama i pojasnim jezičcima ukrašenima smaragdima, rubinima i biserima. Takvi luksuzni predmeti bili su sastavni dio odjeće visokih bizantskih dostojanstvenika, a ovakvi primjerci dosad nisu pronađeni ni na jednom podvodnom nalazištu u Sredozemlju.
Jednako su važni i zlatnici četvorice careva iz Heraklijeve dinastije, koji arheolozima omogućuju preciznije datiranje potonuća broda.
Posebnu pozornost izazvao je i zlatni prsten s prikazom cara iz Heraklijeve dinastije. Pretpostavlja se da je pripadao osobi ovlaštenoj za pečaćenje carevih isprava, odnosno visokom državnom ili vojnom dužnosniku Bizantskog Carstva. Ako se ta pretpostavka potvrdi, riječ je o jednom od najznačajnijih nalaza takve vrste pronađenih u hrvatskom podmorju.
Brod je prevozio luksuznu robu i trgovački teret
Osim zlatnih predmeta, istraživači su pronašli brojne amfore, trgovačke vage, žetone od bjelokosti te keramičko posuđe – zdjele, vrčeve i tanjure. Sve upućuje na to da je brod prevozio vrijedan trgovački teret na jednoj od najvažnijih pomorskih ruta ranoga srednjeg vijeka.
Pretpostavlja se da je brod potonuo pokušavajući pronaći zaklon u uvali Polače na Mljetu. Taj je dio Jadrana stoljećima bio jedno od ključnih utočišta brodovima koji su plovili između istočnog i zapadnog Mediterana.
Zašto je ovo otkriće toliko važno?
Otkriće pokazuje koliko je istočna obala Jadrana bila važan dio pomorskih i trgovačkih mreža Bizantskog Carstva u ranom srednjem vijeku. Nalazi luksuznih zlatnih pojasnih garnitura, carskog prstena i zlatnika upućuju na mogućnost da su se na brodu nalazile osobe iz samog vrha bizantske državne ili vojne hijerarhije.
Takvi su nalazi iznimno rijetki čak i u mediteranskim razmjerima, zbog čega hrvatski arheolozi ovaj brodolom smatraju jednim od najvažnijih bizantskih podvodnih nalazišta istraženih posljednjih desetljeća.
U istraživanje uključeni i međunarodni stručnjaci
Uz djelatnike Hrvatskog restauratorskog zavoda u istraživanjima sudjeluju ronioci Zapovjedništva za intervencije Ravnateljstva policije, ronilački centar Aquatica Mljet i tvrtka NavArchos.
Ovogodišnja istraživanja provode se i u suradnji sa Sveučilištem Stanford, čiji stručnjaci analiziraju amfore i keramički teret, dok međunarodni specijalisti proučavaju zlatne pojasne garniture i numizmatičke nalaze.
