Na brežuljku iznad lijeve obale Kupe, nasuprot Petrinji, danas se nalaze groblje i drvena kapela svete Barbare. Malo tko bi pomislio da se upravo na tome mjestu nekoć nalazio kaštel koji je čuvao jedan od najvažnijih prijelaza preko Kupe. Danas od njega više nema vidljivih tragova, no povijesni izvori, stare karte i reljef terena otkrivaju priču o utvrdi koja je u drugoj polovici 16. stoljeća postala važna točka obrane od Osmanlija.
Naselje Brest razvilo se uz važan prijelaz preko Kupe koji je stoljećima povezivao dva riječna prostora i imao veliko prometno, ali i vojno značenje. Upravo je nadzor nad tim prijelazom odredio njegovu povijest te potrebu za gradnjom utvrde koja će ga štititi.
Prvi pisani spomen Bresta potječe iz 1353. godine, kada se navodi kao “Bresth possessio ex ista parte fluvius Culpa”, dok se 1507. godine spominje kao posjed zagrebačkog biskupa pod nazivom “Bresth domini episcopi Zagrabiensis”. Sam kaštel prvi se put u izvorima pojavljuje 1570. godine pod nazivom “castrum Bresech”, u vrijeme kada je osmanska opasnost sve više prijetila prostoru uz Kupu.
Kaštel podignut radi obrane prijelaza preko Kupe
Gradnja utvrde trajala je dulje vrijeme. Nakon pada pojedinih hrvatskih utvrda na desnoj obali Kupe obrambena crta postupno se pomicala prema lijevoj obali, zbog čega je Brest dobio sve važniju ulogu. Utvrđivanje je, čini se, provedeno u nekoliko etapa, dijelom zbog čestih poplava Kupe, a dijelom zbog sve snažnijih osmanskih napada.
Cvijeta Brestovska ili Krv za krv: bilješka o petrinjskoj legendi o ženi ratnici, ljubavi i slobodi
Koliko je Brest bio važan govori i odluka Hrvatskog sabora iz 1581. godine kojom je među više pograničnih utvrda određeno i njegovo dodatno utvrđivanje.
Brestovski kaštel bio je zemljano-drvena utvrda izgrađena prema tada suvremenim fortifikacijskim načelima. Neposredno uz njegove bedeme prolazila je cesta koja je vodila prema mostu preko Kupe i dalje prema Petrinji. Uz kaštel se nalazila i drvena palanka u kojoj su utočište pronašli vojnici i stanovnici iz okolnih mjesta, ponajviše nakon pada Hrastovice i drugih pograničnih utvrda.
Pad Petrinje pretvorio je Brest u prvu crtu obrane
Osvajanjem Petrinje 1592. godine Osmanlije su bitno promijenile odnos snaga na ovome dijelu hrvatske granice. Novoizgrađena osmanska tvrđava u Petrinji postala je polazište za daljnja osvajanja prema Sisku, a Brest se našao na samoj prvoj crti obrane.
Na tome je mjestu iste godine hrvatski ban Tomo Erdődy okupio kršćanske snage. Međutim, Hasan-paša Predojević iskoristio je njihovu podijeljenost i nedovoljnu pripravnost te izveo snažan napad. Hrvatska i štajerska vojska pretrpjele su težak poraz, mnogi su vojnici poginuli ili završili u zarobljeništvu, a kada je postalo jasno da je bitka izgubljena, ban Erdődy povukao se preko Kupe.
Već sljedećega dana Hasan-paša naredio je spaljivanje Bresta. Zarobljenici su odvedeni u Carigrad, gdje je pobjeda svečano proslavljena, dok su Osmanlije nastavile pripreme za pohod koji će kulminirati slavnom Bitkom kod Siska godinu dana poslije.
Gdje se nalazio kaštel?
Danas od utvrde više nema vidljivih ostataka. Na temelju povijesnih izvora i konfiguracije terena pretpostavlja se da se nalazila na uzvisini na kojoj se danas nalaze mjesno groblje i drvena kapela svete Barbare, podignuta još tijekom 17. stoljeća. S toga mjesta i danas se pruža širok pogled na dolinu Kupe i nekadašnji prijelaz preko rijeke, zbog kojega je upravo ondje podignuta utvrda.
Iako je Brest na pojedinim kartama još tijekom 17. stoljeća označen kao utvrđeno mjesto, nakon sklapanja Karlovačkog mira i pomicanja granice izgubio je svoju vojnu ulogu te je postupno pao u zaborav.
Na obranu Bresta podsjeća i legenda o Cvijeti Brestovskoj, djevojci koja je, prema narodnoj predaji, poginula tijekom jedne od bitaka na prijelazu preko Kupe. Iako je utvrda nestala iz krajolika, uspomena na nju nastavila je živjeti u lokalnim pričama koje se prenose sve do danas.
