Na obali Dunava nedavno je pronađen mali srebrni denar promjera svega 14 do 15 milimetara. Na prvi pogled riječ je o skromnoj srednjovjekovnoj kovanici, no ona nas vodi gotovo sedam stoljeća unatrag, u vrijeme kralja Ludovika I. Velikog Anžuvinca – vladara pod kojim je Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo doseglo vrhunac svoje moći. Jedan mali novčić tako postaje tihi svjedok razdoblja koje je obilježilo i hrvatsku povijest.
Iako pronađeni primjerak nije najbolje očuvan, njegova povijesna vrijednost nije ništa manja. Izrađen je od slitine sa skromnim udjelom srebra pa su stoljeća provedena u zemlji i riječnom mulju ostavila traga na njegovoj površini. Tek se pod povećalom mogu razaznati obrisi dvostrukog križa i prikaza saracenske glave, no i takva kovanica predstavlja vrijedan dokaz vremena u kojem je nastala.
Što prikazuje Ludovikov denar?
Na licu kovanice nalazila se glava takozvanog saracena, srednjovjekovni kršćanski naziv za muslimane. Taj motiv nije odabran slučajno, već je preuzet iz grba kraljevih rizničara Jacobusa i Johannesa Saracenosa, uz natpis MONETA LODOVICI.
Na naličju je prikazan patrijaršijski, odnosno dvostruki križ s natpisom REGIS HUNGARIE, simbol tadašnjeg kraljevstva.
Iako je riječ o vrlo malom srebrnjaku, njegova je vrijednost u srednjem vijeku bila jasno određena – čak stotinu ovakvih denara vrijedilo je jedan zlatni florin.
Kralj koji je obilježio hrvatsku povijest
Ludovik I. Veliki ostavio je dubok trag u hrvatskoj povijesti. Nakon uspješnih ratova protiv Mlečana ponovno je pod svoju vlast vratio dalmatinske gradove i otoke, a Zadarskim mirom 1358. godine učvrstio položaj Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva na istočnoj obali Jadrana.
U njegovo je vrijeme država dosegla najveći teritorijalni opseg, a upravo je Ludovik obitelji Šubić dodijelio grad Zrin u zamjenu za Ostrovicu. Po tome će njihovi potomci ponijeti prezime Zrinski, jedno od najslavnijih u hrvatskoj povijesti.
Godine 1364. proveo je i važnu monetarnu reformu kojom je ukinuo pravo kovanja autonomnog slavonskog novca, poznatog kao banovac, te uveo jedinstveni kraljevski novac.
Tragovi njegove vladavine i danas su vidljivi u Hrvatskoj
Ludovikove odluke ostavile su trajan trag i u hrvatskim gradovima. Vukovar je 1347. godine dobio kraljevsku povelju kojom je dopuštena gradnja velikih drvenih vodenica na Dunavu te održavanje tjednog sajma četvrtkom, što je pridonijelo razvoju trgovine i obrta.
U njegovo je vrijeme, 1356. godine, i Koprivnica stekla status slobodnog kraljevskog grada, čime je postavljen temelj njezina kasnijeg gospodarskog razvoja.
Od 1370. godine Ludovik je bio i kralj Poljske pa se njegovo golemo kraljevstvo prostiralo od Baltika do Jadrana i Crnog mora. Jedno je vrijeme vladao i Napuljskim Kraljevstvom, a stolovao je u Višegradu na Dunavu, gdje je proveo velik dio svoje vladavine.
Mali novčić koji otvara veliku priču
Do danas je sačuvana i raskošna Bečka ilustrirana kronika, nastala po narudžbi kralja Ludovika I. kao dar francuskom kralju. Bogato oslikani rukopis donosi prikaz povijesti Ugarske i Hrvatske te svjedoči o kulturnom i političkom značaju njegova dvora.
Srebrni denar pronađen na obali Dunava možda nema veliku materijalnu vrijednost, ali njegova je povijesna priča iznimno bogata. U rukama nekadašnjeg trgovca, vojnika ili putnika bio je običan novac, dok je danas vrijedan podsjetnik na vrijeme kada se pod vlašću Ludovika Velikog oblikovala politička karta srednje Europe, a donesene odluke ostavile trajan trag i u hrvatskoj povijesti.
