in ,

Negdje kod Motovuna je nekoć stajao samostan koji su prema predaji sagradili pokajani razbojnici

Motovun, panorama. FOTO: Van3ssa_ / Pixabay
Motovun, panorama. FOTO: Van3ssa_ / Pixabay

O povijesti i kulturnoj baštini staroga grada Motovuna može se pronaći mnogo podataka u knjigama i na internetu. No, manje je poznata priča o nekadašnjem benediktinskom samostanu sv. Elizabete, koji se nalazio nedaleko od Motovuna, na prostoru između današnjih župa Karojbe i Kaldira.

Prema dostupnim povijesnim izvorima, samostan se nalazio na mjestu koje se nekada nazivalo Razbojnička špilja ili Sašin potok. Uz njega je bila povezana crkva Sv. Spasa na brežuljku iznad Kaldira, a samostanu su pripadala i plodna polja u dolini potoka Krvara te pravo ubiranja desetine s okolnog zemljišta.

Istarski razvod 1325. u državnom arhivu u Rijeci. FOTO: wikipedia.org
Istarski razvod 1325. u državnom arhivu u Rijeci. FOTO: wikipedia.org

Postojanje samostana i crkve potvrđuje i srednjovjekovni dokument Istarski razvod, nastao između 1275. i 1325. godine. Prema istraživanjima povjesničara Ante Šonje, opatija sv. Elizabete nalazila se na zapadnoj strani brežuljka Sv. Spasa, na položaju gdje se cesta za Kaldir odvaja prema zaseoku Prodani.

Na lokalitetu nazvanom Sveta Elizabeta 1818. godine pronađen je ulomak kamene ploče s antičkim natpisom. Zbog toga se pretpostavlja da je samostan bio izgrađen na ostacima antičke gospodarske vile (villa rustica), dok se samostanski posjed prostirao na području koje se nazivalo Fratrija.

Legenda o postanku samostana

Uz lokalitet se veže i legenda prema kojoj je jedan eremit, uz pomoć razbojnika koji su se pokajali za svoja nedjela, sagradio malu crkvicu nakon što je za to dobio dopuštenje porečkog biskupa Andrije. Smatra se da su tijekom 11. stoljeća na tom mjestu podignuti crkva sv. Elizabete i benediktinski samostan.

Benediktince su 1467. godine naslijedili pavlini, koji su samostan napustili 1579. godine zbog slabog redovničkog života.

Povijesni izvori spominju i druge moguće opatije na motovunskom području, poput sv. Dioniza, sv. Gertrude i sv. Petronile. Međutim, prema autoru Josipu Šikliću, za njihovo postojanje nema čvrstih dokaza. Vjerojatnijim smatra da su se na posjedu samostana sv. Elizabete nalazile manje crkvice posvećene sv. Dionizu, Sv. Spasu, sv. Martinu i sv. Petronili, kao i još nekoliko sakralnih objekata u okolici.

Kaldir, panorama. FOTO: Vladimir Bugarin, istrapedia.hr
Kaldir, panorama. FOTO: Vladimir Bugarin, istrapedia.hr

I danas se u opisu naselja Kaldir navodi da se na padinama zapadno od mjesta, prema Karojbi, nalazio benediktinski samostan sv. Elizabete iz razdoblja između 9. i 13. stoljeća, koji su kasnije obnovili pavlini prije nego što su ga napustili krajem 16. stoljeća.

Danas od samostana više nema vidljivih ostataka, ali povijesni dokumenti i istraživanja svjedoče da je na tom području nekada postojalo važno benediktinsko središte, koje predstavlja jedan od manje poznatih dijelova baštine motovunskog kraja.

Literatura

Josip Šiklić, „Motovun – povijest i sadašnjost“, zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa održanog u Motovunu 18. prosinca 2004.

Mrežna stranica Istrapedia, natuknica „Kaldir“

Predstavljanje cjelovite i energetske obnove Dvorca umjetnika Oršić - Jakovlje 23.04.2026 Jakovlje FOTO Alen Klimenta / HDLU / Citadela Invicta

Poznati su dobitnici Nagrade Vicko Andrić: nagrađena i obnova Dvorca umjetnika Oršić-Jakovlje

AI kompanije počele su uništavati milijune fizičkih knjiga kako bi sačuvale njihov sadržaj. Ali tko čuva same knjige?