Na šumovitom području između Vinograda Ludbreških i Slanja nalazi se monumentalna prapovijesna utvrda površine približno 12,5 hektara. Gradina Slanje – Stari Gradec okružena je opkopima i zemljanim bedemima koji na pojedinim mjestima dosežu visinu od 14 metara, a arheolozi je povezuju s nalazištima u Jalžabetu i Martijancu.
Na sjevernim obroncima Kalnika, skrivena u šumi između Vinograda Ludbreških i naselja Slanje, nalazi se prapovijesna utvrda čiji su razmjeri iznenadili i arheologe. Gradina Slanje – Stari Gradec prostire se na približno 12,5 hektara te je okružena sustavom opkopa i golemih zemljanih bedema.
Prema dosadašnjim spoznajama, riječ je o najvećoj prapovijesnoj gradini toga tipa na području Hrvatske. Bedemi na pojedinim mjestima dosežu visinu od 14 metara, a površina cijeloga lokaliteta gotovo je jednaka površini Kninske tvrđave.
Razliku u veličini pokazuje i usporedba s Grebengradom, jednom od najvećih srednjovjekovnih utvrda sjeverozapadne Hrvatske, koja zauzima približno pola hektara.
Uz utvrdu se nalazi i nekropola pod tumulima
Arheološka istraživanja vodi dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju. Uz samu gradinu nalazi se i nekropola s grobovima prekrivenima tumulima, odnosno umjetno podignutim zemljanim humcima, koja pripada starijem željeznom dobu.
Njezina povezanost s gradinom, broj grobova i identitet ljudi koji su ondje bili pokopani tek trebaju biti podrobnije istraženi. Arheolozima zato nekropola još predstavlja veliku znanstvenu zagonetku.
Slanje pritom nije izdvojeno nalazište. Zajedno s lokalitetima u Jalžabetu i Martijancu čini dio kulturnog krajolika koji svjedoči o životu zajednica na području današnje Varaždinske županije tijekom 7., 6. i 5. stoljeća prije Krista.
Grobnica pripadnika istočnohalštatske elite
Sustavna istraživanja ovoga krajolika započela su 2016. godine u Jalžabetu. Ondje je istražen veliki grobni humak iz starijega željeznog doba, povezan s pripadnikom elite istočnohalštatskoga kulturnog kruga.
Istraživanja su zatim nastavljena na području Martijanca, a sada obuhvaćaju i Gradinu Slanje – Stari Gradec. Koncentracija velikih naselja, utvrda i grobnih humaka na razmjerno malom prostoru otvara pitanja o organizaciji tadašnjih zajednica, njihovoj društvenoj hijerarhiji te vezama sa srednjoeuropskim i jugoistočnoalpskim prostorom.
Veliki zemljani bedemi u Slanju svjedoče o znanju, organizaciji i količini rada potrebnoj za izgradnju tako opsežnog obrambenog sustava. Iako zemljane konstrukcije na prvi pogled nisu toliko uočljive kao kamene zidine srednjovjekovnih utvrda, njihove dimenzije pokazuju da je riječ o važnom središtu prapovijesnog krajolika.
Odgovori o ljudima koji su izgradili gradinu
Na površini od 12,5 hektara arheologe očekuju dugogodišnja istraživanja. Budući nalazi trebali bi pokazati kako je prostor unutar bedema bio organiziran, gdje su se nalazile nastambe, koliko je ljudi ondje moglo živjeti te kakav je odnos gradine prema obližnjoj nekropoli.
Institut za arheologiju istraživanja povezuje sa zaštitom lokaliteta i njegovom budućom prezentacijom javnosti. Varaždinska županija istodobno priprema obnovu grobnice u Jalžabetu i izgradnju interpretacijskog centra u njezinoj blizini.
Gradina Slanje – Stari Gradec, Jalžabet i Martijanec mogli bi biti predstavljeni kao povezani arheološki krajolik starijega željeznog doba. Njegove pune razmjere, kao i priču o zajednicama koje su ga oblikovale prije približno 2500 godina, tek trebaju otkriti daljnja istraživanja.
