U Zrinu, jednom od najznačajnijih mjesta hrvatske povijesti i kolijevci slavne obitelji Šubić Zrinski, u subotu 30. svibnja 2026. održana je manifestacija „Dani Zrinskih“. Na Dan državnosti Republike Hrvatske, prostor pod starom utvrdom i uz gotičku crkvu sv. Marije Magdalene na jedan je dan ponovno postao pozornica žive povijesti, susreta baštine, obreda, kostima, glazbe i sjećanja.
Program je započeo svetom misom pred gotičkom crkvom sv. Marije Magdalene, nakon čega su se pred okupljenima postrojile povijesne postrojbe. Uslijedio je prijavak, proglas Nikole Šubića Zrinskog, počasni pucanj iz mušketa te svečani mimohod prema utvrdi Zrin. U ambijentu staroga grada održan je svečani doček uz Nikolu Šubića Zrinskog i Katarinu Frankopan, počasni pucanj iz topa i polaganje vijenca.
Posebnu atraktivnost manifestaciji dalo je sudjelovanje povijesnih postrojbi iz Hrvatske i Mađarske. U Zrin su stigli Frankopanska straža Grobnik, Zrinska garda Čakovec, Zrinski vitezovi Siget te Red Nikole Zrinskog iz Pečuha. Time je manifestacija dobila i međunarodni karakter, podsjećajući da baština Zrinskih nije važna samo za hrvatsku povijest, nego i za širi srednjoeuropski prostor, osobito za zajedničku hrvatsko-mađarsku povijesnu memoriju.
U povorci, svečanim odorama, zastavama, oružju i ceremonijalnim pucnjevima, prošlost se približila posjetiteljima na neposredan i vizualno snažan način. Dani Zrinskih tako nisu bili samo komemorativni program, nego i živa interpretacija povijesti u prostoru koji sam nosi tragove velikih povijesnih lomova.
„Srednjovjekovna stoljeća Zrina“
U sklopu programa otvorena je i povijesna izložba „Srednjovjekovna stoljeća Zrina“, čiji su autori povjesničari prof. dr. sc. Hrvoje Kekez i dr. sc. Krešimir Regan.
Izložba je dodatno kontekstualizirala srednjovjekovnu povijest Zrina, njegovu ulogu u razvoju plemićke moći i značenje prostora iz kojega se razvila jedna od najpoznatijih hrvatskih velikaških obitelji.
Manifestacija je ujedno bila i mjesto otvorenja 12. Zrin festivala. Koncert klasične glazbe izveli su sopranistica Marija Ticl Sakoman i Tamburaški kvartet Bastion, povezujući svečani ton Dana Zrinskih s glazbenim programom festivala koji će tijekom narednih tjedana povezati više hrvatskih gradova i baštinskih prostora.
Posebno mjesto u programu imali su sadržaji za djecu, obitelji i posjetitelje koji su se željeli okušati u različitim povijesnim i tradicijskim vještinama. Održane su radionice glagoljice, crtanja Nikole Šubića Zrinskog, streličarstva u doba Zrinskih i Frankopana, demonstracija priče o 500 godina kovnice novca u Gvozdanskom te radionica suhog i mokrog filcanja vune.
Uz srednjovjekovni sajam i gastro ponudu, program je proširen i planinarskim pohodom „Stazama Zrinskih“, čime je manifestacija povezala kulturnu baštinu, povijest prostora i doživljaj prirode. Zrin se tako pokazao ne samo kao mjesto sjećanja, nego i kao prostor susreta različitih generacija, interesa i oblika sudjelovanja.
Ovogodišnji Dani Zrinskih imali su posebnu simboliku jer su održani upravo na Dan državnosti Republike Hrvatske. U godini u kojoj se obilježavaju velike obljetnice povezane sa Zrinskima — 470 godina od sigetske epopeje Nikole Šubića Zrinskog, 405 godina od rođenja Petra Zrinskog i 400 godina od rođenja Ane Katarine Zrinski — Zrin je ponovno postao mjesto na kojem se prošlost ne promatra izdaleka, nego se iznova uprizoruje, sluša i doživljava.
Manifestaciju su organizirali i podržali Općina Majur, Općina Dvor, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Kulturno-povijesni centar SMŽ, Hrvatske šume, LAG Una, Lekenik, Siscia, Zrin Fest i OPG Lenac.
Dani Zrinskih pokazali su koliko snažno živa povijest može djelovati kada se odvija na mjestu kojem pripada. U Zrinu, među tragovima crkve, utvrde i krajolika koji pamti, baština Zrinskih ponovno je dobila glas, boju, pokret i zvuk.
