in

Što su jeli stanovnici Dalmatinske zagore prije 5000 godina? Odgovore donosi nalazište kod Drniša

Kako su živjeli ljudi koji su prije više od pet tisuća godina nastanjivali prostor današnje Dalmatinske zagore? Čime su se hranili, koje su životinje uzgajali i kako su koristili svaki raspoloživi izvor hrane? Odgovore na ta pitanja donose najnovija istraživanja arheološkog nalazišta kod zaseoka Grcići u Badnju kraj Drniša, koja otkrivaju svakodnevicu jedne od najranijih stočarskih zajednica na ovome prostoru.

Lokalitet Badanj FOTO: Muzej grada Šibenika
Lokalitet Badanj FOTO: Muzej grada Šibenika

Arheološko nalazište kod zaseoka Grcići u Badnju, istočno od Drniša, otkrilo je nove zanimljive podatke o životu ljudi koji su na tom području živjeli prije više od pet tisuća godina. Najnovija istraživanja pokazala su kako su se hranili, koje su životinje uzgajali i na koji su način koristili njihove ostatke.

Za lokalitet su arheolozi Muzeja grada Šibenika saznali zahvaljujući dojavi fra Milana Ujevića. Iskopavanja su provedena 2020. godine pod vodstvom Emila Podruga, u suradnji Muzeja grada Šibenika i Gradskog muzeja Drniš.

FOTO: Muzej grada Šibenika

Arheološki ostaci pronađeni su na dubini od oko metar i pol. Među nalazima su bili ostaci suhozida, kulturni sloj te ulomci keramičkih posuda. Na temelju analize pronađenih fragmenata keramičkih posuda utvrđeno je da naselje pripada razdoblju tkz. nakovasnkog lončarskog stila, odnosno ranom bakrenom dobu. To su potvrdile i radiokarbonske analize kostiju, po kojima je naselje funkcioniralo  između 3600. i 3400. godine prije Krista.

FOTO: Muzej grada Šibenika

Posebno zanimljive rezultate donijela je analiza životinjskih kostiju i zuba, provedena u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari. Rezultati su nedavno predstavljeni na znanstvenom skupu Society for American Archaeology u San Franciscu.

Istraživanje je pokazalo da su stanovnici naselja najviše uzgajali ovce i koze, koje čine oko polovice svih pronađenih životinjskih ostataka. Goveda su zastupljena s oko 35 posto, dok su svinje činile manje od deset posto. Ostaci divljih životinja, poput lisica i ptica, pronađeni su tek u manjem broju, što upućuje na zaključak da je lov imao vrlo malu ulogu u prehrani tadašnjeg stanovništva.

FOTO: Muzej grada Šibenika

No kosti nisu služile samo kao otpad nakon obroka. Ljudi su ih koristili i kao vrijedan izvor energije. Osim mesa, iskorištavali su i koštanu srž, hranjivu tvar bogatu kalorijama koja se nalazi unutar dugih kostiju. Arheolozi su analizirali tragove lomljenja kostiju te utvrdili da je približno polovica proučenih primjeraka namjerno razbijena po dužini. Takav način lomljenja upućuje upravo na vađenje koštane srži.

Otkrića iz Grcića pružaju uvid u svakodnevni život prvih stočarskih zajednica Dalmatinske zagore. Ona pokazuju kako su se ljudi prilagođavali okolišu, koristili raspoložive resurse i osiguravali prehranu.

Literatura

Izvor: Muzej grada Šibenika

Arheološka istraživanja na lokalitetu Kagovac kraj Vetova FOTO: Požeško - slavonska županija

Kako su živjeli halštatski kneževi? Halštatski dani vraćaju posjetitelje 2500 godina u prošlost