Kad Moslavina zamiriše po berbi: Voloderska jesen već gotovo šest desetljeća čuva priču o vinu, običajima i škrletu

Kad u moslavačkim vinogradima počne berba, Voloder taj trenutak već gotovo šest desetljeća pretvara u svoje najveće godišnje slavlje. Grožđe i vino, konjske zaprege, narodne nošnje, pjesma i stol za kojim se nakon posla okupljaju domaćini i gosti nisu naknadno osmišljena festivalska kulisa. Pripadaju životu kraja iz kojega je Voloderska jesen izrasla.

Od 11. do 13. rujna Voloder će ponovno postati središte moslavačke vinogradarske tradicije. Ovogodišnja, 59. Voloderska jesen spaja berbu, vino, gastronomiju, folklor i stare zanate sa suvremenim sadržajima namijenjenima različitim generacijama posjetitelja.

Gotovo šest desetljeća slavlja nakon berbe

Počeci Voloderske jeseni sežu u 1968. godinu. Prva manifestacija pod tim imenom održana je 15. rujna, a tijekom desetljeća izrasla je u jedno od najpoznatijih jesenskih okupljanja u Moslavini i jednu od dugovječnijih hrvatskih manifestacija posvećenih vinogradarstvu i berbenim običajima.

U njezinu je središtu od početka bila berba – završetak cjelogodišnjeg rada u vinogradu i trenutak kada se posao seli prema podrumima, bačvama i novome vinu. Nekada je okupljala čitave obitelji, susjede i težake, a kraj rada značio je objed, pjesmu i zajedničko slavlje.

Voloderska jesen taj svijet i danas priziva kroz berbenu povorku, konjanike, folklor, narodne nošnje, zanate i gastronomiju. Među njezinim prepoznatljivim prizorima ostao je i vol na ražnju. Običaj se povezuje sa starijom tradicijom čašćenja težaka nakon završene berbe, pa današnja gastronomska atrakcija nosi trag vremena u kojem je berba bila velik zajednički posao.

Škrlet je vino koje pripada Moslavini

Teško je govoriti o Voloderu bez škrleta. Autohtona je to hrvatska bijela sorta vinove loze, tradicionalno vezana uz Moslavinu, gdje se uzgaja ponajviše na vinogradarskim položajima oko Popovače, Kutine i okolnih mjesta.

Od nje nastaju svježa, lagana i aromatična bijela vina, a zbog snažne povezanosti s područjem na kojem se stoljećima uzgaja postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola moslavačkog vinogradarstva. Vinogradi koji stoljećima oblikuju krajolik Moslavine danas se predstavljaju i kroz vino čije je ime sve snažnije vezano uz mjesto njegova podrijetla.

Na Voloderskoj jeseni škrlet zato nije tek jedno od vina koja se kušaju. On povezuje krajolik, vinogradare, lokalni identitet i suvremeni pokušaj da se moslavačka vinska priča predstavi široj publici. Uz njega dolaze i domaća hrana, pjesma, folklor i gostoljubivost – elementi bez kojih se završetak berbe teško mogao zamisliti.

Stari zanati približavaju svijet iz kojega je sve počelo

Posebno mjesto posljednjih godina zauzimaju stari zanati, predstavljeni kroz interpretaciju koju vodi Sanja Stojić. Njihova uloga nije stvaranje dekorativne slike prošlosti, nego približavanje znanja i vještina koje su nekoć pripadale istoj svakodnevici kao vinograd, berba i seosko gospodarstvo.

Kroz demonstracije, radionice i susret s majstorima posjetitelji mogu vidjeti kako su nastajali predmeti svakodnevne uporabe, kako su se obrađivali prirodni materijali i koliko je umijeća stajalo iza onoga što danas često promatramo samo kao folklorni motiv.

Time se stari zanati prirodno uklapaju u karakter Voloderske jeseni. Vinogradarstvo, odjeća, hrana, glazba i obrti nekoć nisu bili odvojene kategorije baštine, nego dijelovi istoga životnog ritma. Kada se ponovno nađu zajedno, prošlost postaje bliža i razumljivija publici koja je više ne poznaje iz vlastitog iskustva.

Od konjanika i narodnih nošnji do novih generacija

U Voloderu se zato danas susreću dvije slike iste manifestacije. Jednu čine vinograd, škrlet, povorka, konjanici, folklor, narodne nošnje, stari zanati, domaća hrana i pečeni vol. Drugu donose STEM radionice, Paint & Wine, stand-up, DJ, suvremeni koncerti i sadržaji za najmlađe.

Različite generacije dolaze iz različitih razloga. Nekoga privlače vino i gastronomija, nekoga koncerti i večernji program, obitelji dolaze zbog sadržaja za djecu, a drugi zbog folklora, povorke ili tradicijskih vještina.

Svi se, međutim, susreću u istom prostoru. U tome se krije jedan od razloga dugovječnosti Voloderske jeseni. Ona ne pokušava prošlost zamrznuti u jednu sliku. Stari običaji ostaju njezin temelj, ali se oko njih tijekom desetljeća razvijao program koji prati promjene publike i vremena.

Gdje se prošlost susreće sa sadašnjošću

Nakon gotovo šest desetljeća Voloderska jesen zato ostaje više od prisjećanja na nekadašnji način života.

Berba joj daje povijesni ritam, škrlet lokalni identitet, zanati dodir sa svakodnevicom prošlih generacija, a suvremeni sadržaji razlog da se ta priča nastavi obraćati novoj publici.

Hrvatska turistička zajednica spoj vinogradarske tradicije, kulturne baštine, gastronomije i suvremene turističke ponude izdvaja kao jednu od vrijednosti manifestacije. U Voloderu se taj spoj najbolje vidi kada se na istim ulicama smjenjuju povorka i koncert, narodna nošnja i suvremena radionica, stari zanat i program za djecu.

Voloderska jesen tako ponovno okuplja ono po čemu je Moslavina prepoznatljiva – vino, škrlet, pjesmu, običaje, domaću hranu i gostoljubivost – i prenosi tu priču dalje.

U Voloder se može i posebnim vlakom

Za posjetitelje koji dolaze iz Zagreba organiziran je i poseban vlak HŽ Putničkog prijevoza. Vlak za Voloder vozi u subotu 12. i nedjelju 13. rujna, a povratna karta stoji 3 eura. Iz Zagreb Glavnog kolodvora polazi u 12:57 i u Voloder stiže u 14:29. Povratak je u subotu predviđen u 23:00, a u nedjelju u 21:58.

Legenda o Ružici Garićgradskoj i dva tvrda grada Moslavačke gore

Tri rujanska dana ponovno tako vode prema mjestu u kojem se dolazak jeseni ne mjeri samo kalendarom. U Voloderu ona dolazi s berbom, pjesmom i vinom.

59. Voloderska jesen održava se od 11. do 13. rujna 2026. u Voloderu kraj Popovače. Cjelovit program manifestacije donosimo u priloženoj infografici koju možete otvoriti i povećati.