Dio najzahtjevnijih projekata još traje, a neka obnovljena zdanja dobivaju nove muzejske, obrazovne i interpretacijske sadržaje.
Ministarstvo kulture i medija objavilo je da je u Zagrebu i sedam okolnih županija do sada obnovljeno gotovo 50 muzeja, knjižnica, čitaonica, arhiva, arhivskih spremišta, muzejskih čuvaonica i drugih prostora koji su stradali u zagrebačkom i petrinjskom potresu.
Konačan broj bit će veći jer na nizu lokacija radovi još traju. Najviše otvorenih gradilišta nalazi se u Zagrebu, gdje se istodobno obnavljaju neke od najvećih i arhitektonski najzahtjevnijih kulturnih građevina u Hrvatskoj, među kojima su Muzej Mimara, Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Muzej za umjetnost i obrt.
Obnova ne obuhvaća samo sanaciju zidova i krovišta. Na pojedinim su zgradama izvedena konstrukcijska ojačanja, energetska obnova, restauracija povijesnih elemenata, obnova instalacija te prilagodba suvremenim muzejskim, arhivskim i sigurnosnim standardima. Neke ustanove nakon obnove dobivaju novi stalni postav, dok su pojedine povijesne građevine prvi put prenamijenjene za kulturne i obrazovne sadržaje.
Muzej Mimara pred ponovnim otvorenjem
Među projektima koji ulaze u završnicu posebno se izdvaja Muzej Mimara, odnosno Javna ustanova „Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara“. Njegovim najavljenim otvorenjem završit će višegodišnji radovi na jednoj od najopsežnijih obnova kulturne baštine u Zagrebu.
Cjeloviti zahvat obuhvatio je konstrukcijsko ojačanje zgrade, energetsku obnovu, restauraciju povijesnih elemenata te prilagodbu prostora suvremenim muzeološkim standardima. Riječ je o obnovi koja je najvećim dijelom financirana sredstvima državnog proračuna.
U Zagrebu već otvoren niz obnovljenih muzeja
Hrvatski prirodoslovni muzej već je obnovljen i ponovno otvoren, iako je njegova obnova europskim sredstvima bila započela još prije potresa.
Radovi su provedeni i na kulturnim ustanovama koje su u potresu pretrpjele manje štete, među njima na Arheološkom muzeju u Palači Vranyczany-Dobrinović, Galeriji Klovićevi dvori i Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“. U cijelosti je obnovljen i Atelijer Meštrović, koji je krajem prošle godine otvoren s novim stalnim postavom.
Od većih projekata još se očekuje otvorenje glavne zgrade Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Dok traje obnova matične zgrade, muzej programe održava u Galeriji Josip Račić i Oktogonu, prostoru u središtu Zagreba koji mu je dodijelila Vlada Republike Hrvatske. Muzej je tijekom obnove nastavio djelovati predstavljajući više od 20 izložbi iz vlastitog fundusa u Hrvatskoj i inozemstvu.
Hrvatski povijesni muzej obnavlja dvije palače
U završnicu su ušli i radovi na Hrvatskom povijesnom muzeju, i to na dvije gornjogradske lokacije. Obnavlja se dosadašnje sjedište muzeja u palači Vojković–Oršić–Kulmer–Rauch u Matoševoj ulici, ali i Palača Jelačić na Griču, nekadašnja zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Obnova dviju zgrada posebno je važna jer Hrvatski povijesni muzej desetljećima nije raspolagao prostorom koji bi omogućio trajno i cjelovitije predstavljanje njegova opsežnog fundusa.
Obnavlja se sedam zgrada Hrvatske akademije
U tijeku su završni radovi na sedam od ukupno osam zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje se obnavljaju putem Ministarstva kulture i medija. Za kraj godine najavljuje se otvorenje Gliptoteke HAZU u Medvedgradskoj ulici. Završava se i obnova neorenesansne palače Akademije na Zrinjevcu, izgrađene 1884. godine, u kojoj se nalazi Strossmayerova galerija starih majstora. Obnovljena palača HAZU na Strossmayerovu trgu, u kojoj se nalaze knjižnica i čitaonica, već je ponovno u funkciji.
Završnici se približavaju i radovi na Vili Ehrlich, sjedištu Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Obnovljena je i zgrada Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, u kojoj se sada provode radovi na zaštiti i pripremi muzejske građe.
Kupola Meštrovićeva paviljona ponovno vidljiva nakon 85 godina
Među najprepoznatljivijim zagrebačkim projektima je obnova Meštrovićeva paviljona, Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Tijekom radova obnovljena je njegova armiranobetonska i staklena središnja kupola s izvornim prstenastim svodom. Taj karakteristični element građevine ponovno je postao vidljiv nakon približno 85 godina.
Obnova paviljona pripada među složenije projekte zagrebačke protupotresne obnove zbog posebnosti njegove konstrukcije, povijesnih preinaka i zahtjeva očuvanja izvornog arhitektonskog oblikovanja. Obnavljaju se Umjetnički paviljon i Muzej za umjetnost i obrt
Radovi još traju na Umjetničkom paviljonu i Muzeju za umjetnost i obrt. Hrvatski muzej naivne umjetnosti trebao bi nakon desetljeća rada u skučenim uvjetima dobiti novi prostor u baroknoj palači Lovrenčić u Demetrovoj ulici.
Na palači se završava cjelovita i energetska obnova, nakon čega slijedi uređenje novog stalnog postava. Otvorenje muzeja na novoj lokaciji planira se početkom 2027. godine.
Obnovljena remek-djela secesije i gornjogradske palače
Cjelovito je obnovljena zgrada Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevu trgu, remek-djelo secesijske arhitekture Rudolfa Lubinskog. Obnovljena je i Palača Drašković na Gornjem gradu, u kojoj se nalazi sjedište Državnog arhiva u Zagrebu.U Sesvetama je obnovljen Muzej Prigorja smješten u nekadašnjoj kuriji Zagrebačkog kaptola.
Zagrebačka županija: muzeji, vile i dvorci
U Zagrebačkoj županiji obnova je obuhvatila različite vrste kulturnih građevina. Obnovljeni su Gradski muzej Jastrebarsko s Gradskim centrom za kulturu i Muzej Sveti Ivan Zelina. U Samoboru je obnovljena Vila Allnoch, kojoj je namijenjena muzejska funkcija. Obnovljen je i Dvorac Oršić u Jakovlju, danas poznat kao Dvorac umjetnika Oršić-Jakovlje, u kojem se postupno razvijaju kulturni, izložbeni i umjetnički programi. Dovršena je i obnova Dvorca Kerestinec, dok se preko puta njega nalaze nova zbirka i depoi Hrvatskog državnog arhiva.
FOTO Alen Klimenta / HDLU / Citadela Invicta
Bjelovarsko-bilogorska županija: obnovljeni muzej, zatvor i Sokolski dom
Bjelovarsko-bilogorska županija pretrpjela je znatne štete zbog blizine područja pogođenog petrinjskim potresom. Među obnovljenim ustanovama nalazi se Muzej Čazme, kao i barokna zgrada Starog zatvora, zaštićeno kulturno dobro. Otvoreni su obnovljeni Gradski muzej Bjelovar i Sokolski dom, dok se sredstvima namijenjenima energetskoj obnovi kulturne baštine obnavlja i zgrada bjelovarske knjižnice.
Obnove u Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški i Vrpolju
U Brodsko-posavskoj županiji obnovljena je zgrada Gradskog magistrata u Slavonskom Brodu, u kojoj djeluje Muzej Brodskog Posavlja. Obnovljeni su i Gradski muzej u Novoj Gradiški te Spomen-galerija Ivana Meštrovića u Vrpolju.
Karlovac dobiva obnovljene muzejske i kulturne prostore
U Karlovačkoj županiji obnovljen je Gradski muzej Karlovac. Obnovljena je i zgrada Hrvatskog doma, čije je otvorenje najavljeno za rujan, kao i kuća pjesnika Slavka Mihalića sa zbirkom u karlovačkom naselju Gornja Gaza.
Križevci: muzej se obnavlja, sinagoga dobiva novu namjenu
U Koprivničko-križevačkoj županiji još traje obnova Gradskog muzeja Križevaca. Završena je obnova nekadašnje križevačke sinagoge, koja se prenamjenjuje u prezentacijski, turistički i javni prostor.
Dvorci Hrvatskog zagorja dobili nove sadržaje
U Krapinsko-zagorskoj županiji obnovljen je Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici, u kojem se nalaze Muzej seljačkih buna i sjedište Muzeja Hrvatskog zagorja. Dvorac Stubički Golubovec obnovljen je za potrebe znanstveno-edukacijskog centra županije.
Obnovljeni su i Pučko otvoreno učilište te rodna kuća Janka Leskovara sa zbirkom u Pregradi. Dvorac Kulmer u blizini Krapine obnovljen je za potrebe smještaja Hrvatskog državnog arhiva. U Međimurskoj županiji djelomično je obnovljen Stari grad Čakovec, sjedište Muzeja Međimurja.
Banovina: obnova muzeja, galerija, kurija i industrijske baštine
Najopsežniji i najsloženiji poslovi izvan Zagreba provode se u Sisačko-moslavačkoj županiji, području najteže pogođenom petrinjskim potresom. Obnavlja se upravna zgrada Gradskog muzeja Sisak, Stari grad Sisak i Gradska galerija Striegl.
Završena je obnova Galerije Krsto Hegedušić u Petrinji, dok su Holandska kuća u Sisku i Muzej Moslavine Kutina u Dvorcu Erdődy već otvoreni i u funkciji. Posebnost obnove na Banovini je prenamjena povijesnih i industrijskih zgrada u nove kulturne, obrazovne i javne prostore. Gradska munjara Sisak prenamijenjena je u Centar znanja i planetarij Munjara. a zgrada Gradske munjare u Petrinji postala je kavana s multimedijalnim centrom.
Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije djeluje u zgradi nekadašnjeg zatvora u Sisku. Kurija Oberhofer-Hangiu u Čigoču trebala bi ugostiti interpretacijske i izložbene programe. Obnavlja se i Kurija obitelji Keglević u Kratečkom, koja se prenamjenjuje u Centar baštine Sisačko-moslavačke županije.
Petrinjska Gradska knjižnica i čitaonica smještena je u obnovljenoj zgradi Prve osnovne škole Petrinja. Centar za mlade „Laura“, nazvan u spomen na Lauru Cvijić, najmlađu žrtvu petrinjskog potresa, uređen je u prenamijenjenoj tvorničkoj zgradi.
Obnova kulturne baštine još nije završena
Pregled gotovo 50 obnovljenih ustanova pokazuje da se obnova nakon potresa ne odnosi samo na vraćanje zgrada u stanje prije katastrofe.
U mnogim su slučajevima povijesne građevine konstrukcijski ojačane, energetski unaprijeđene i prilagođene novim sadržajima. Pojedini muzeji dobivaju nove stalne postave, arhivi suvremene depoe, a napuštene industrijske, upravne i stambene zgrade nove kulturne namjene.
Istodobno, neki od najvažnijih projekata još nisu završeni. Tek nakon otvorenja Mimare, Gliptoteke, Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt, Umjetničkog paviljona i drugih ustanova moći će se potpunije sagledati razmjer obnove kulturnog krajolika Zagreba i potresom pogođenih županija.
Obnova se zato ne može promatrati samo kroz broj saniranih zgrada. Njezin će stvarni rezultat ovisiti o tome koliko će obnovljeni prostori biti dostupni javnosti, kakve će programe razvijati i hoće li postati dugoročno održiva mjesta kulture, obrazovanja i čuvanja baštine.
