in

Na današnji dan odigrana je Bitka kod Visa: bila je to pobjeda koja je promijenila Jadran i rodila jednu od njegovih najvećih legendi

Prije točno 160 godina, 20. srpnja 1866., u vodama oko otoka Visa odigrala se jedna od najpoznatijih pomorskih bitaka 19. stoljeća.

Bitka kod Visa (1866.), autor Carl Frederik Sørensen. Izvor: Heeresgeschichtliches Museum Wien (fotografija: Pappenheim) / barletta.news24.city
Bitka kod Visa (1866.), autor Carl Frederik Sørensen. Izvor: Heeresgeschichtliches Museum Wien (fotografija: Pappenheim) / barletta.news24.city

Sukob austrijske i talijanske flote nije promijenio samo tijek rata, već je ostavio trajan trag u povijesti pomorskog ratovanja i iznjedrio legendu koja i danas zaokuplja istraživače – priču o izgubljenom blagu oklopnjače Re d’Italia.

Bitka kod Visa bila je dio Trećeg talijanskog rata za neovisnost. Talijanska Kraljevska mornarica, brojčano i tehnički nadmoćnija, krenula je prema Visu s namjerom osvajanja otoka. Nasuprot njoj stajala je austrijska flota pod zapovjedništvom admirala Wilhelma von Tegetthoffa, koja je odlučnim napadom uspjela izvojevati jednu od najslavnijih pobjeda u svojoj povijesti.

Presudan trenutak dogodio se kada je admiralski brod SMS Erzherzog Ferdinand Max taranom probio talijansku oklopnjaču Re d’Italia, koja je ubrzo potonula zajedno s velikim dijelom posade. Upravo je taj događaj postao simbol cijele bitke i jedan od najpoznatijih primjera uporabe tarana u modernom pomorskom ratovanju.

Bitka koja je ušla u vojne udžbenike

Pobjeda kod Visa odjeknula je diljem Europe. Iako je austrijska flota raspolagala manjim brojem brodova i slabijom vatrenom moći, odlučnost, uvježbanost posada i Tegetthoffova taktika pokazale su se presudnima.

Pomorski stručnjaci desetljećima su proučavali ovu bitku, a njezin utjecaj bio je toliko velik da su mnoge svjetske mornarice nakon nje ponovno počele projektirati ratne brodove s naglašenim pramčanim taranom, vjerujući kako bi se takva taktika mogla pokazati presudnom i u budućim sukobima.

U trenu sudbe, Re d’Italia je slomljene kičme tonula, bitka kod Visa bila je dobivena, a legenda o zlatu rođena

Legenda koja traje već stoljeće i pol

Osim vojnog značaja, Bitka kod Visa ostavila je iza sebe i jednu od najpoznatijih jadranskih pomorskih legendi.

Već više od stoljeća i pol istraživače, ronioce i zaljubljenike u pomorsku povijest privlače priče o mogućem blagu koje je zajedno s Re d’Italiom završilo na morskom dnu. Tijekom godina pojavile su se brojne teorije, nagađanja i pokušaji pronalaska vrijednih predmeta, a pojedina otkrića dodatno su rasplamsala zanimanje javnosti.

Priče koje i danas bude maštu

Portal Blaga & misterije tijekom godina detaljno je istraživao ovu temu kroz dva opsežna članka.

U prvome smo donijeli priču o samoj Bitki kod Visa, potonuću Re d’Italie i nastanku legende o izgubljenom blagu, dok drugi članak istražuje tajanstveni sef pronađen desetljećima nakon potonuća broda te okolnosti koje su ponovno probudile zanimanje za jednu od najvećih pomorskih tajni Jadrana.

Bitka kod Visa ostavila je trag i u umjetnosti. O tome svjedoči i vrijedna Riegerova slika bitke koju je pulski Aquarium kupio na međunarodnoj aukciji, a o kojoj smo također pisali na portalu Blaga & misterije.

Misterija potopljenog sefa Re d’Italie: skriva li slučajno pronađeni predmet legendarno izgubljeno blago?

Povodom 160. obljetnice bitke podsjećamo kako povijest Visa nije samo priča o velikoj pomorskoj pobjedi, nego i o događaju koji i danas nadahnjuje povjesničare, istraživače podmorja i ljubitelje neriješenih povijesnih misterija.

Ovo je Riegerova važna slika Bitke kod Visa koju je pulski Aquarium kupio na online aukciji

Umjetnička ilustracija progona vještica inspirirana povijesnim Gornjim gradom u Zagrebu. Ilustracija: Uredništvo Blaga & misterije

Zagreb će ugostiti prvu međunarodnu konferenciju o progonima vještica u Habsburškoj Monarhiji

Obnovljeni Muzej Mimara uskoro bi ponovno trebao otvoriti vrata posjetiteljima nakon višegodišnje cjelovite obnove. Foto: Ministarstvo kulture i medija

Nakon potresa obnovljeno je pedesetak prepoznatljivih mjesta: od Mimare i Meštrovićeva paviljona do dvoraca i starih munjara