Kada se govori o obitelji Zrinski, većina će se prisjetiti Nikole Šubića Zrinskog i obrane Sigeta 1566. godine. Mnogo je manje poznato da je 125 godina poslije, 19. kolovoza 1691., u bitki kod Slankamena poginuo njegov potomak Adam Zrinski, čime je ugašena muška loza sigetskih Zrinskih.
Njegova smrt i danas izaziva rasprave. Prema dijelu povijesnih izvora, Adam Zrinski nije stradao od osmanskog oružja, nego ga je tijekom bitke pogodio metak ispaljen s habsburške strane. Ta tvrdnja nije jednoznačno potvrđena u stručnoj literaturi, ali je pridonijela stvaranju predaje o tragičnoj sudbini obitelji Zrinski.
Priča o Adamu Zrinskom ne može se razumjeti bez događaja koji su joj prethodili. Samo dvadeset godina prije njegove pogibije Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu nakon neuspjele Zrinsko-frankopanske urote. Taj je događaj označio kraj političke moći dviju najutjecajnijih hrvatskih velikaških obitelji.
Osmanlije su pokušavale vratiti izgubljene položaje
Bitka kod Slankamena odigrala se tijekom Velikoga bečkog rata, u razdoblju kada se odlučivalo o budućnosti velikog dijela srednje Europe. Nakon oslobađanja Budima 1686. i zauzimanja Beograda 1688. godine činilo se da je osmanska vlast u Podunavlju ozbiljno uzdrmana.
Međutim, rat protiv Francuske prisilio je Habsburšku Monarhiju da dio svojih snaga usmjeri prema zapadu. Osmanlije su iskoristile takav razvoj događaja te su 1690. godine ponovno zauzele Beograd. Pod vodstvom velikog vezira Köprülü Fazıl Mustafa-paše osmanska je vojska pokušala vratiti izgubljeni utjecaj u Ugarskoj i Transilvaniji. Nasuprot njoj stajala je habsburška vojska pod zapovjedništvom Ludviga Vilima Badenskog, poznatog pod nadimkom Türkenlouis.
Odluka je pala između Dunava i Fruške gore
Dvije su se vojske susrele kod Slankamena, na prostoru između Dunava i obronaka Fruške gore. Habsburški je zapovjednik odabrao položaj koji mu je omogućio zaštitu bokova i ograničio mogućnost osmanskog okruženja. Bitka se pretvorila u jedan od najvećih i najkrvavijih sukoba Velikoga bečkog rata. Habsburška vojska ostvarila je odlučujuću pobjedu, ali uz velike gubitke na obje strane.
Među poginulima bio je i veliki vezir Köprülü Fazıl Mustafa-paša. Na istom je bojištu život izgubio i Adam Zrinski.
Posljednji muški potomak sigetskih Zrinskih
Adam Zrinski bio je posljednji muški potomak sigetske grane obitelji koja je stoljećima obilježavala politički i vojni život hrvatskih zemalja.
Izvor fotografije: Hungarian Castle History.
Njegov pradjed Nikola Šubić Zrinski postao je simbol otpora tijekom osmanske opsade Sigeta 1566. godine. Nikola VII. Zrinski poginuo je 1664. godine. Sedam godina poslije Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su zbog sudjelovanja u uroti protiv bečkoga dvora.
Adamova smrt 1691. godine označila je kraj sigetske grane obitelji. Posljednji muški član obitelji Zrinski, Ivan Antun Zrinski, umro je 1703. godine u zatočeništvu u Grazu.
Bitka koja je promijenila odnos snaga u Podunavlju
Bitka kod Slankamena smatra se jednom od najvažnijih habsburških pobjeda tijekom Velikoga bečkog rata. Njome je zaustavljena osmanska ofenziva i učvršćen položaj Habsburške Monarhije u Podunavlju.
Rat je nastavljen još nekoliko godina, ali Osmansko Carstvo nakon toga više nije uspjelo ostvariti odlučujući prodor prema srednjoj Europi. Za hrvatsku je povijest, međutim, 19. kolovoza 1691. godine ostao zapamćen prije svega kao dan kada je poginuo Adam Zrinski.
Time je završeno posljednje poglavlje sigetske loze obitelji čije je ime stoljećima bilo povezano s obranom hrvatskih i ugarskih zemalja od osmanskih osvajanja.
Literatura
IZVORI
- Hrvatska enciklopedija – Adam Zrinski
- Hrvatska enciklopedija – Zrinsko-frankopanska urota
- Hungarian Castle History
