Na uzvisini iznad Mrežnice prije otprilike 1500 godina stajala je utvrda opasana snažnim zidovima i kulama. U njoj su bile kuće i ranokršćanska crkva, a izvan zidina pokapani su njezini stanovnici. Analize njihovih kostiju danas otkrivaju mnogo intimniju sliku kasne antike: težak fizički rad, pothranjenost, prehranu u kojoj je prevladavalo proso, kratke živote i najmanje jednu nasilnu smrt.
Jedanaest grobova pronađeno je uz jednu od kula kasnoantičke utvrde Crkvišće u Gornjem Bukovlju. Bili su smješteni izvan obrambenih zidina, na prostoru kojim je vjerojatno prolazila pristupna cesta prema ulazu u utvrdu.
Sustavna arheološka istraživanja na Crkvišću od 2012. provodi Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), a rezultati antropoloških i osteoloških analiza u kombinaciji s radiokarbonskim datiranjem sada omogućuju da se iza zidova, kula i arheoloških predmeta nazru i ljudi koji su ondje živjeli tijekom 5. i 6. stoljeća. Među jedanaest istraženih pokojnika bilo je pet muškaraca, dvije žene i četvero djece. Brojevi koji slijede daju prilično sumornu sliku njihova svijeta.
Odrasli su u prosjeku živjeli 37 godina
Prosječna doživljena starost odraslih osoba pokopanih uz utvrdu iznosila je tek 37 godina. Kod muškaraca je prosjek bio 33,3 godine, dok su dvije analizirane žene u prosjeku doživjele 46,25 godina.
Još je upečatljiviji podatak o četvero djece. Njihova prosječna dob u trenutku smrti iznosila je samo 4,52 godine.
Tako mali broj istraženih pokojnika ne može predstavljati statističku sliku cjelokupnog kasnoantičkog stanovništva ovog područja, ali njihove kosti čuvaju tragove uvjeta u kojima je živjela zajednica povezana s utvrdom.
HRZ navodi izražene patologije i opsežne traume koje svjedoče o teškom fizičkom radu. Analize stabilnih izotopa dale su još jedan dio odgovora: stanovnici su bili pothranjeni, a prehrana im se gotovo u cijelosti temeljila na žitaricama, među kojima je posebno dominiralo proso. Meso su konzumirali vrlo malo. U grobu označenom brojem 1 pronađen je muškarac za kojega je analizom utvrđeno da je umro nasilnom smrću.
Kakav je događaj doveo do njegove smrti iz kostiju se ne može rekonstruirati, ali njegov ukop ostavlja fizički trag nasilja u zajednici koja je živjela u razdoblju velikih promjena kasnoga Rimskog Carstva.
Iznad njih stajali su zidovi debeli oko dva metra
Crkvišće nije bilo obično naselje. Smješteno je na strateškoj uzvisini iznad Mrežnice, na prostoru koji je u kasnoj antici omogućavao nadzor važnih komunikacijskih pravaca.
Točno vrijeme podizanja utvrde još nije moguće utvrditi. Pretpostavlja se da je položaj već potkraj 3. stoljeća mogao služiti kao refugij, odnosno privremeno utočište lokalnog stanovništva.
Tijekom 4. stoljeća nastala je starija graditeljska faza, dok je u 5. stoljeću utvrda znatno ojačana. Podignut je snažniji obrambeni zid s kulama, a unutar zaštićenog prostora sagrađena je ranokršćanska crkva. Obrambeni zid bio je debeo oko dva metra, a istraživanja upućuju na postojanje vjerojatno četiriju kula. Dosad su istražene dvije.
Unutar zidina arheolozi su otkrili i osam objekata koji su prvenstveno služili stanovanju. Na najvišem dijelu platoa nalazila se jednobrodna crkva čija je unutrašnjost iznimno dobro sačuvana. U njoj su identificirani ožbukani subselij, odnosno klupa za svećenstvo, katedra, oltarna pregrada i narteks.
Ranija istraživanja HRZ-a ovu su crkvu izdvojila kao najstariju zasad pronađenu kasnoantičku crkvu toga tipa u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Utvrda je čuvala put između Panonije i Dalmacije
Položaj Crkvišća nije odabran slučajno. Nalazište se nalazilo na području dodira rimskih provincija Panonije i Dalmacije, uz važnu komunikaciju koja ih je povezivala.
S uzvisine iznad Mrežnice moglo se nadzirati kretanje tim prostorom, dok su prirodno zaštićen položaj, masivni zidovi i kule stanovnicima pružali sigurnost u vremenu u kojem se rimski svijet postupno mijenjao.
O životu unutar utvrde svjedoči više od 300 pokretnih arheoloških nalaza. Njihov kronološki raspon pokazuje da ljudi ovaj položaj nisu otkrili tek u kasnoj antici. Tragovi se protežu od bakrenog, brončanog i željeznog doba preko kasne antike sve do kasnoga srednjeg vijeka.
Najintenzivnije razdoblje kasnoantičkog naselja pripada 5. stoljeću. Krajem 6. stoljeća stalni život na utvrđenom položaju postupno zamire.
Jedanaest grobova vratilo je ljude u priču o utvrdi
Dugogodišnja istraživanja Crkvišća omogućila su rekonstrukciju zidina, crkve, kula i stambenih objekata, ali malo groblje izvan obrambenog zida otvorilo je drukčiji pogled na nalazište.
Dvije pojasne pređice iz 5. i 6. stoljeća pronađene u muškim ukopima ostale su među rijetkim predmetima položenima uz pokojnike. Mnogo više o njima otkrile su same kosti.
Na njima su ostali tragovi rada, prehrane, bolesti, ozljeda i nasilja. Četvero djece nije doživjelo odraslu dob, muškarci su među analiziranim pokojnicima umirali vrlo mladi, a stabilni izotopi pokazuju prehranu u kojoj je mesa bilo malo, dok je proso činilo važan dio svakodnevice.
Danas su na Crkvišću prezentirane dvije istražene kule, stambeni objekt i približno stotinu metara obrambenog zida. HRZ je izradio i digitalnu rekonstrukciju izgleda utvrde i života u njoj tijekom 5. stoljeća.
Ipak, jedanaest grobova pronađenih izvan tih zidina pružilo je nešto što arhitektura sama nije mogla sačuvati – tragove života ljudi kojima utvrda prije 1500 godina nije bila arheološko nalazište, nego dom.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
