Gdje su počivali hrvatski kraljevi? Što nam Jelenin sarkofag govori o kraljevskoj vlasti prije tisuću godina? Kako je izgledala Zvonimirova krunidba i kakav je bio njegov odnos s Rimom? Što Bašćanska ploča doista govori o hrvatskom kralju, a kako je stoljećima poslije nastala legenda o njegovoj smrti?
U Splitu će se 8. i 9. listopada okupiti hrvatski i europski povjesničari, arheolozi, povjesničari umjetnosti, crkveni povjesničari i filolozi kako bi se vratili nekima od velikih pitanja hrvatskoga ranog srednjovjekovlja.
Ispod Gospina otoka još leži mauzolej hrvatskih kraljeva koji nikada nije do kraja istražen
Povod su dvije obljetnice koje se susreću upravo 2026. godine: 1050 godina od smrti kraljice Jelene i 950 godina od krunidbe kralja Zvonimira. Međunarodni znanstveni skup nosi naslov „Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski“, a održat će se u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, na Trgu braće Radića 7.
Svečano otvorenje počinje u četvrtak, 8. listopada u 9 sati, a znanstveni program završava u petak u 13.20 sati. Skup je dio ovogodišnje Knjige Mediterana, a za one koje zanima više, programska je knjižica dostupna na poveznici.
Kraljica čiji je grob ponovno pronađen nakon stoljeća
Priča o kraljici Jeleni neraskidivo je povezana sa Solinom i Gospinim otokom. Zato skup neće govoriti samo o Jeleni kao povijesnoj osobi. Prvi dio programa postavlja je u širi svijet hrvatskih kneginja i kraljica, dinastičkog pokroviteljstva, ženskog redovništva i kraljevskih samostana ranoga srednjeg vijeka.O tome će govoriti Zrinka Nikolić Jakus, Stéphane Gioanni i Trpimir Vedriš.
Potom se pozornost seli u Solin. Mirjana Matijević Sokol govorit će o Solinu kao kraljevskom gradu, mauzoleju kraljeva i mjestu krunidbe, Ivan Matijević i Ante Grgić o Bulićevu otkriću Jelenina sarkofaga, a Marko Trogrlić o povijesnom i simboličkom značenju otkrića natpisa sa sarkofaga kraljice Jelene na Gospinu otoku.
Tako se iza poznatih imena iz školskih udžbenika pojavljuje mnogo veće pitanje: što danas zapravo možemo rekonstruirati o prostoru hrvatske kraljevske vlasti u Solinu?
Zvonimir između Solina i Rima
Drugi veliki junak skupa jest kralj Zvonimir. Njegova krunidba 1076. godine u Solinu predstavlja jednu od prijelomnih točaka hrvatskoga srednjeg vijeka. Zvonimirovo razdoblje obilježili su učvršćivanje kraljevske vlasti, crkvene reforme i snažne veze s Apostolskom Stolicom.
U petak se tako otvara programska cjelina znakovita naslova „Zvonimirovo doba: papinstvo, Crkva i Kraljevstvo“. Andrea Antonio Verardi iz Rima govorit će o hrvatsko-papinskim odnosima u kontekstu Zvonimirove vladavine, Ludwig Steindorff iz Kiela o Petru Crnom kao Zvonimirovu suvremeniku, dok će Ante Jurčević razmotriti opatiju sv. Petra i Mojsija kao Zvonimirovu krunidbenu baziliku u kontekstu srednjovjekovne sakralne arhitekture Hrvatskoga Kraljevstva.
Drugim riječima, pitanje nije samo tko je bio Zvonimir, nego i kakvo je zapravo bilo kraljevstvo kojim je vladao te gdje se Hrvatska njegova vremena nalazila u političkoj i crkvenoj mreži europskoga Zapada.
Kralj Zvonimir ostao je zapisan u kamenu
Jedan spomenik pritom zauzima posebno mjesto. Bašćanska ploča. U njezinu tekstu Zvonimir je nazvan „kraljem hrvatskim“, zbog čega ploča čuva jedan od najvažnijih i najstarijih zapisa hrvatskoga narodnog imena na hrvatskom jeziku.
Može li splitski sarkofag skrivati trag izgubljenoga groba kralja Zvonimira?
Njoj će biti posvećen znatan dio završnice skupa. Tonija Andrić i Antonela Puž analizirat će njezin povijesni kontekst i diplomatička obilježja, dok će Tomislav Galović razmotriti Zvonimira i Bašćansku ploču kroz historiografiju, filologiju, arheologiju i povijest umjetnosti posljednjih tridesetak godina.
Ali priča tu postaje još zanimljivija. Jer postoji povijesni Zvonimir – i Zvonimir kojega su stvorila stoljeća nakon njegove smrti.
A što je s legendom o Zvonimirovoj smrti?
Upravo će odnos između povijesti i kasnijeg pamćenja biti jedna od završnih tema skupa.
Ana Šimić govorit će o odjecima glagoljaške Legende o smrti kralja Zvonimira u hrvatskoj književnosti. Hrvoje Gračanin analizirat će kako su Zvonimir i Jelena zamišljani u hrvatskoj historiografiji dugoga 19. stoljeća, Josip Vrandečić Zvonimirovu krunu kao temelj hrvatskoga državnog prava u politici dalmatinskih pravaša, a Anđelko Mihanović njihove likove u likovnim umjetnostima.
Time se otvara možda i najzanimljivije pitanje cijelog skupa: koliko danas govorimo o srednjovjekovnim vladarima, a koliko o slikama koje su o njima tijekom gotovo tisuću godina stvarale generacije poslije njih?
Dva dana za hrvatsko rano srednjovjekovlje
Skup ima izrazito međunarodni i interdisciplinarni karakter. Uz hrvatske istraživače sudjeluju znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francuske i Italije, a organizatori očekuju da će izlaganja otvoriti nova istraživačka pitanja i povezati hrvatsko srednjovjekovlje sa širim europskim kontekstom. Rezultati skupa trebali bi biti objavljeni i u recenziranom zborniku radova.
Pokrovitelj skupa je Hrvatska biskupska konferencija, a među organizatorima i uključenim ustanovama nalaze se Književni krug Split, povijesni odsjeci filozofskih fakulteta u Splitu i Zagrebu, Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu, Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, Centar za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološki muzej u Splitu.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
