in ,

U grobu djevojčice na Pagu pronađena je ogrlica kakva dosad nije viđena ni u jednom starohrvatskom grobu

Imala je između osam i deset godina kada je u drugoj polovici 10. stoljeća pokopana u Caskoj. Uz nju su pronađene pozlaćene naušnice, srebrni prsten i neobična ogrlica kojoj među poznatim starohrvatskim grobovima nije pronađena usporedba. Danas njezinu priču ponovno otvara izložba u Zagrebu.

Pozlaćena ogrlica iz groba Male od Caske jedan je od najistaknutijih nalaza predstavljenih na zagrebačkoj izložbi o starohrvatskom nakitu i relikvijarima s područja Novalje. Foto: Grad Novalja
Pozlaćena ogrlica iz groba Male od Caske jedan je od najistaknutijih nalaza predstavljenih na zagrebačkoj izložbi o starohrvatskom nakitu i relikvijarima s područja Novalje. Foto: Grad Novalja

Imala je između osam i deset godina kada je prije otprilike tisuću godina pokopana u Caskoj na otoku Pagu. Uz njezinu glavu ostavljene su pozlaćene naušnice, srebrni prsten, a na odjeći ogrlica za koju arheolozi dosad nisu pronašli usporedbu među starohrvatskim grobovima. Nazvali su je Mala od Caske, a njezina priča sada je stigla u Zagreb.

Kada su arheolozi tijekom istraživanja položaja sv. Jurja u Caskoj kod Novalje otvorili grob označen brojem 7, pred njima se pojavio ukop djeteta.

Antropološka analiza pokazala je da je riječ o djevojčici staroj između osam i deset godina. Živjela je prije otprilike tisuću godina, a način na koji je pokopana i predmeti koji su joj položeni uz tijelo sačuvali su tragove obitelji koja ju je na posljednji počinak ispratila s vrijednim nakitom.

Uz glavu su pronađene jednojagodne pozlaćene naušnice, kakve su bile raširene među hrvatskim stanovništvom od druge polovice 9. do 11. stoljeća, te srebrni prsten s krunom. No jedan se predmet izdvojio.

Ogrlica bez poznate usporedbe

Uz djevojčicu je pronađena pozlaćena ogrlica kakva, prema Arheološkom muzeju u Zagrebu, dosad nije pronađena ni u jednom starohrvatskom grobu.

Izložba „Mala od Caske – Starohrvatski nakit i relikvijari s područja Novalje“ u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu donosi arheološke nalaze iz groba djevojčice pokopane prije više od tisuću godina uz crkvu sv. Jurja u Caskoj. Foto: Grad Novalja
Izložba „Mala od Caske – Starohrvatski nakit i relikvijari s područja Novalje“ u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu donosi arheološke nalaze iz groba djevojčice pokopane prije više od tisuću godina uz crkvu sv. Jurja u Caskoj. Foto: Grad Novalja

Ogrlica je neobična i po načinu na koji se nosila. Prema podacima predstavljenima nakon arheoloških istraživanja, nije se jednostavno kopčala oko vrata, nego je bila aplicirana na odjeću šivanjem.

Vrijednost nakita upućuje i na društveno okruženje u kojem je djevojčica živjela. Muzejski dokumentacijski centar ističe kako jedinstvena pozlaćena ogrlica govori o luksuzu obitelji koja je s velikom pažnjom pokopala svoje dijete.

Nalaz je arheološkim elementima datiran u drugu polovicu 10. stoljeća, a takvu je dataciju potvrdila i radiokarbonska analiza. Djevojčica je prema nalazištu na kojem je otkrivena dobila ime Mala od Caske.

Što se dogodilo djevojčici?

Arheologija može rekonstruirati dob, vrijeme ukopa, predmete položene uz pokojnika i niz pojedinosti o pogrebnom običaju, ali mnogo teže može vratiti životnu priču osobe koja je umrla prije tisuću godina. U slučaju Male od Caske sačuvan je još jedan trag.

Među nalazima iz groba Male od Caske predstavljeni su pozlaćena ogrlica, naušnice i prsten koji su prije više od tisuću godina položeni uz djevojčicu pokopanu u Caskoj. Foto: Grad Novalja
Među nalazima iz groba Male od Caske predstavljeni su pozlaćena ogrlica, naušnice i prsten koji su prije više od tisuću godina položeni uz djevojčicu pokopanu u Caskoj. Foto: Grad Novalja

Nakon pronalaska njezinih ostataka provedena je antropološka analiza. Prema podacima koje je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja 2014. iznio tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar Smiljan Gluščević, analiza forenzičkog antropologa Marija Šlausa pokazala je da je djevojčica bolovala od nekog oblika meningitisa.

Koliko nam taj podatak može reći o posljednjim danima njezina života, druga je stvar. Između onoga što se može utvrditi na kostima i potpune priče o smrti djeteta ostaje praznina koju arheologija ne može jednostavno ispuniti. A upravo je ta praznina godinama poslije potaknula neobičan pokušaj da joj se vrati barem zamišljeni dio izgubljenog djetinjstva.

Arheološko otkriće postalo je strip

Ivan Čondić, viši dokumentarist Arheološkog muzeja Zadar, sudjelovao je u istraživanjima i dokumentiranju nalazišta. Priču Male od Caske poslije je pretočio u strip na kojem je radio oko četiri godine.

Dio izložbe posvećen je stripu „Mala od Caske“ autora Ivana Čondića, koji arheološko otkriće povezuje sa zamišljenim prizorima iz života djevojčice pokopane u 10. stoljeću. Foto: Grad Novalja
Dio izložbe posvećen je stripu „Mala od Caske“ autora Ivana Čondića, koji arheološko otkriće povezuje sa zamišljenim prizorima iz života djevojčice pokopane u 10. stoljeću. Foto: Grad Novalja

Publikacija je podijeljena u tri dijela. U prva dva, izvedena crno-bijelom tehnikom olovke i tuša, prikazan je terenski rad u vrijeme otkrivanja groba 7, nakon čega autor kroz četiri kratke priče pokušava zamisliti djeliće svakodnevice prerano prekinutog djetinjstva.

Treći dio vraća se iz zamišljenog svijeta u arheološku dokumentaciju te donosi tekstove, fotografije i crteže nastale tijekom istraživanja.

Granica između ta dva svijeta pritom je jasna: arheološki nalazi govore ono što se o djevojčici može utvrditi, dok strip pokušava zamisliti ono što nikakav nalaz više ne može ispričati.

Mala od Caske sada je u Zagrebu

Priča o djevojčici s Paga trenutačno je predstavljena u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu na izložbi „Mala od Caske – Starohrvatski nakit i relikvijari s područja Novalje“ autora Ivana Čondića.

Posjetitelji mogu vidjeti 32 originalne table stripa, naslovnice izrađene olovkom i akvarelom te četiri table skica, ali i ono od čega je cijela priča počela – arheološki materijal iz groba broj 7.

Posjetitelji zagrebačke izložbe mogu razgledati arheološke nalaze povezane s Malom od Caske te starohrvatski nakit i relikvijare pronađene na području Novalje. Foto: Grad Novalja
Posjetitelji zagrebačke izložbe mogu razgledati arheološke nalaze povezane s Malom od Caske te starohrvatski nakit i relikvijare pronađene na području Novalje. Foto: Grad Novalja

Izloženi su pozlaćena ogrlica Male od Caske, naušnice i prsten, a izložbu nadopunjuju replike nakita pronađenog u Caskoj te dva bogata relikvijara pronađena na području Novalje. Replike je prema izvornim arheološkim nalazima izradila tvrtka ZAKS, dok fotografije starohrvatskog nakita potpisuje novaljski fotograf Eugen Rebernišak.

Nalazi iz Caske poslužili su i kao nadahnuće za suvremeni novaljski nakit, čime su predmeti koji su prije tisuću godina pripadali sasvim drukčijem svijetu dobili još jedan život u današnjem identitetu grada.

Izložba u Galeriji AMZ-a u Pavla Hatza 6 u Zagrebu ostaje otvorena do 7. studenoga 2026. godine, a ulaz je besplatan.

Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima

Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.

Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.

Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.

Rekonstrukcija nastanka prikaza Silvana uklesanog u stijenu. Božanstvo je prikazivano s kozjim nogama i rogovima, uz pastirski štap te životinje povezane s njegovim kultom. Dio postava izložbe „DELMATI – Između mita i stvarnosti“, Arheološki muzej u Splitu. Foto: Marinko Brkić-Tot / Blaga & misterije

Rimljani su ga zvali Silvan, no iza njegova imena možda se krije mnogo stariji bog Dalmacije