Na policama knjižara rijetko ćemo pronaći knjigu objavljenu u Parizu prije više od 130 godina, posvećenu razdoblju u kojemu su se sudbine dalmatinskih gradova našle u rukama Napoleona i njegovih generala.
Još je neobičnije naići na nedovršeni rukopis hrvatskoga emigrantskog intelektualca koji je istraživao političke sukobe među dobrovoljcima u Španjolskom građanskom ratu. Pridodamo li tome stoljeća diplomatske povijesti Jadrana, dobivamo zanimljiv izbor knjiga za sve koji prošlost žele upoznati izvan uobičajenih povijesnih pregleda.
Upravo takva izdanja na ovogodišnji zagrebački Interliber donosi Književni krug Split, kulturna i znanstveno-nakladnička ustanova koja od 1979. godine objavljuje vrijedna djela hrvatske povijesti, književnosti i humanističkih znanosti.
Među novitetima ističu se hrvatski prijevod povijesnog djela Paula Pisanija o Dalmaciji u vrijeme Napoleonovih osvajanja, knjiga Duška Jelavića o Međunarodnim brigadama u Španjolskom građanskom ratu te međunarodni znanstveni zbornik koji otkriva kako su diplomati, vladari, pape i njihove mreže stoljećima oblikovali političke odnose na Jadranu. Uz njih, Književni krug predstavlja nova znanstvena istraživanja života i stvaralaštva Antuna Gustava Matoša i Slobodana Novaka.
Dalmacija u Napoleonovim rukama: povijest jednoga velikog preokreta
Godina 1797. označila je kraj višestoljetne Mletačke Republike, čija je vlast duboko obilježila dalmatinske gradove i otoke. Slom Venecije otvorio je razdoblje političkih previranja, promjena državnih granica i novih upravnih sustava. U sljedeća dva desetljeća Dalmacija će postati prostor na kojemu se prelamaju interesi velikih europskih sila, a Napoleonova osvajanja donijet će promjene čije su posljedice nadživjele francusku vlast.
Tim se razdobljem bavi knjiga Paula Pisanija „Dalmacija 1797. – 1815. Epizoda iz vremena Napoleonovih osvajanja“, koju je Književni krug Split objavio 2026. godine.
Pisani, francuski svećenik i povjesničar, djelo je izvorno objavio u Parizu 1893. godine. Više od stoljeća poslije, njegov opsežni prikaz napokon je dostupan i hrvatskim čitateljima.
Na 562 stranice autor rekonstruira političke, upravne, društvene i gospodarske prilike u Dalmaciji tijekom jednoga od najburnijih razdoblja njezine novije povijesti. Posebno je zanimljivo njegovo istraživanje modernizacijskih nastojanja francuske uprave, koja je u relativno kratkom razdoblju pokušavala promijeniti način funkcioniranja države i društva.
Reforme su obuhvaćale sudstvo, školstvo, upravu i prometnu infrastrukturu. Njihova provedba, međutim, nije bila jednostavna. Francuski upravitelji susretali su se s društvom duboko obilježenim tradicionalnim odnosima, vjerskim običajima, lokalnim interesima i naslijeđem prethodnih stoljeća. Modernizacija je zato istodobno otvarala nove mogućnosti i izazivala otpor.
Pisanijeva knjiga posebno je vrijedna zbog opsežne arhivske građe na kojoj se temelji. Ona omogućuje uvid u načine na koje su francuski upravitelji promatrali Dalmaciju, kako su zamišljali njezinu preobrazbu i s kakvim su se teškoćama suočavali u svakodnevnom provođenju svojih odluka.
Hrvatsko izdanje donosi prijevod i komentare Stjepana Lapende, predgovor povjesničara Josipa Vrandečića, zemljovide iz izvornog izdanja i kazala.
Premda je nastalo krajem 19. stoljeća i odražava historiografske pristupe vlastitoga vremena, djelo ostaje vrijedan izvor za razumijevanje napoleonske epohe na istočnoj obali Jadrana. Njegovo objavljivanje na hrvatskom jeziku omogućuje da se povijest tih promjena upozna iz perspektive autora koji je istraživao građu vremenski znatno bližu događajima koje opisuje.
Hrvatski tragovi Španjolskoga građanskog rata
Gotovo stoljeće i pol nakon Napoleonovih ratova Europu je potresao sukob koji je postao svojevrsna najava Drugoga svjetskog rata. Španjolski građanski rat, vođen između 1936. i 1939. godine, privukao je tisuće stranih dobrovoljaca i postao međunarodno poprište suprotstavljenih političkih ideologija.
Među njima su bili i dobrovoljci s prostora tadašnje Jugoslavije, čije su sudbine i politički odnosi važan dio povijesti međunarodnoga komunističkog pokreta.
O toj temi govori knjiga „Međunarodne brigade u Španjolskom građanskom ratu (1936. – 1939.)“ Duška Jelavića, hrvatskoga emigrantskog intelektualca rođenoga 1923. godine, koji je posljednje godine života proveo u Madridu, gdje je umro 2014.
Njegov nedovršeni rukopis za objavljivanje su priredili povjesničari Frano Bilić i Stipe Kljaić, a Književni krug Split objavio ga je 2026. godine na 276 stranica.
Jelavić nije istraživao samo vojne operacije Međunarodnih brigada. Zanimali su ga politički odnosi unutar dobrovoljačkih postrojbi, djelovanje Sovjetskoga Saveza i Kominterne te sukobi i suparništva među jugoslavenskim sudionicima rata.
Posebnu pozornost posvetio je Josipu Brozu Titu i njegovoj ulozi u tadašnjem komunističkom pokretu.
Takva istraživačka perspektiva otvara pitanja koja nadilaze samu povijest Španjolskoga građanskog rata. Međunarodne brigade okupljale su ljude različitih nacionalnosti, političkih uvjerenja i osobnih iskustava, a njihov zajednički nastup na strani Španjolske Republike nije značio i odsutnost unutarnjih sukoba.
Važno je pritom imati na umu da su Jelavićeve interpretacije nastajale unutar njegovih vlastitih političkih i ideoloških pogleda. Upravo zato kritičko izdanje rukopisa predstavlja zanimljiv povijesni izvor, koji se može čitati i kao doprinos proučavanju događaja i kao svjedočanstvo načina na koji su pojedini intelektualci tumačili prošlost.
Objavljivanje nedovršenog rukopisa dodatno podsjeća na važnost arhivskoga i uredničkoga rada. Dokumenti koji nisu bili namijenjeni neposrednom objavljivanju ponekad desetljećima ostaju izvan javnosti, a njihovim kritičkim priređivanjem otvaraju se nova istraživačka pitanja.
Diplomati, pape i vladari: Jadran u velikim europskim političkim igrama
Tijekom srednjega i ranoga novog vijeka istočna obala Jadrana predstavljala je važan prostor susreta, trgovine, političkoga nadmetanja i diplomatskih pregovora. Dalmatinski gradovi, Dubrovačka Republika i njihove crkvene i svjetovne ustanove djelovali su u okruženju koje su obilježavali interesi Venecije, Habsburgovaca, Osmanskoga Carstva i Svete Stolice.
U takvim okolnostima diplomacija je bila sastavni dio političkoga života. Pregovori, poslanstva, pisma i osobne veze među utjecajnim pojedincima mogli su imati dalekosežne posljedice za čitave gradove i zajednice.
To je povijesno iskustvo u središtu međunarodnoga znanstvenog zbornika „Europe – Diplomacy – Adriatic: Regional Powers and their Diplomatic Strategies, Agencies and Practices“, koji su uredili Jadranka Neralić i Nikša Varezić.
Zbornik je objavljen 2025. godine na 532 stranice, kao rezultat četverogodišnjega međunarodnog istraživačkog projekta. U projektu su sudjelovala 43 istraživača iz devet europskih zemalja, dok samo izdanje okuplja radove devetnaest autora.
Istraživanja su provedena na temelju arhivske građe čuvane u Zagrebu, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Veneciji, Firenci, Rimu, Mantovi i Vatikanu.
Već taj zemljopisni raspon pokazuje koliko je povijest Jadrana bila povezana s ostatkom Europe. Odluke koje su utjecale na dalmatinske gradove često su se donosile stotinama kilometara daleko, dok su lokalni politički i crkveni predstavnici pokušavali očuvati vlastite interese kroz složene diplomatske mreže.
Među temama zbornika nalaze se odnosi papinstva s dalmatinskim institucijama, diplomacija Dubrovačke Republike te politički odnosi Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i Osmanskoga Carstva.
Posebna pozornost posvećena je djelovanju pojedinaca koji su povezivali različita europska politička središta. Među njima su Antun Vrančić, znameniti hrvatski humanist, crkveni velikodostojnik i diplomat, te Minuccio Minucci, diplomat povezan s politikom Svete Stolice.
Zbornik obuhvaća i diplomatske izazove 20. stoljeća, osobito odnose talijanskih imperijalnih težnji i nacionalnih interesa na istočnoj obali Jadrana.
Takva istraživanja omogućuju da se hrvatski povijesni prostor promatra kroz mrežu međunarodnih odnosa, umjesto isključivo kroz niz ratova, promjena vlasti i državnih granica. Diplomatska povijest pokazuje kako su gradovi i pojedinci s istočne obale Jadrana sudjelovali u oblikovanju odluka koje su se ticale mnogo širih europskih prostora.
Matoš ponovno među čitateljima: književnik koji je oblikovao hrvatsku modernu
Književni krug Split na Interliberu predstavlja i nova izdanja posvećena velikanima hrvatske književnosti, među kojima se posebno ističe „Antun Gustav Matoš: Život i djelo – Zbornik radova povodom 150. obljetnice rođenja“.
Objavljen 2026. godine pod uredništvom književnog povjesničara Ivana Boškovića, zbornik okuplja znanstvene radove o životu, stvaralaštvu i kulturnom značenju Antuna Gustava Matoša.
Matoš je svojim književnim djelovanjem obilježio prijelaz iz 19. u 20. stoljeće, povezujući hrvatsku književnost s europskim modernističkim strujanjima. Kao pjesnik, novelist, putopisac, feljtonist, esejist i književni kritičar stvorio je opus iznimne žanrovske širine, a njegove interpretacije društva, politike i kulture ostale su važan dio hrvatske intelektualne povijesti.
Na 168 stranica zbornik donosi radove Dubravke Oraić Tolić, Cvijete Pavlović, Irvina Lukežića, Stjepana Matkovića, Vinka Brešića, Borisa Senkera, Helene Sablić Tomić i Ivana Boškovića.
Autori Matoša promatraju iz različitih znanstvenih perspektiva, istražujući književnu vrijednost njegovih djela, odnos prema europskoj umjetnosti, politički angažman i njegovo mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti.
Posebno je zanimljivo što Matoš u tim istraživanjima nije prikazan samo kao pisac čija se djela nalaze u školskim programima i književnim povijestima. Pozornost je usmjerena i na njegovu osobnost, boemski život, kritički temperament te odnos prema društvenim i političkim zbivanjima.
Takav pristup omogućuje suvremenim čitateljima da bolje razumiju zašto je Matoš bio jedna od ključnih osobnosti hrvatske moderne i zašto njegov opus i dalje potiče nova istraživanja.
Slobodan Novak i književnost koja preispituje čovjeka i društvo
Drugo vrijedno književnoznanstveno izdanje posvećeno je Slobodanu Novaku, jednome od najvažnijih hrvatskih književnika druge polovice 20. stoljeća.
Zbornik „Slobodan Novak – 100. obljetnica rođenja“, koji je također uredio Ivan Bošković, objavljen je 2026. godine na 120 stranica. U njemu su okupljeni radovi s međunarodnoga znanstvenog skupa održanoga u Splitu 2024., u povodu stote obljetnice Novakova rođenja.
Slobodan Novak (1924. – 2016.) u hrvatskoj je književnosti ostavio osobit trag djelima koja se bave ljudskom savješću, slobodom, odgovornošću i odnosom pojedinca prema društvenim i ideološkim pritiscima. Njegov roman Mirisi, zlato i tamjan pripada među najvažnija ostvarenja hrvatske proze druge polovice 20. stoljeća.
Zbornik okuplja radove Borisa Senkera, Macieja Czerwińskog, Irvina Lukežića, Helene Sablić Tomić, Davora Velnića, Ivana Boškovića i Gorana Krapića.
Njihova istraživanja Novakovu književnost promatraju kroz različite teorijske pristupe, uključujući odnos književnosti i filma, dramatologiju, intertekstualnost, prostornost i autobiografičnost.
Zajedno sa zbornikom posvećenim Matošu, ovo izdanje pokazuje koliko prostora za nova tumačenja postoji i u opusima pisaca koji već desetljećima zauzimaju istaknuto mjesto u hrvatskoj književnoj povijesti.
Od Marka Marulića do suvremenih povijesnih istraživanja
Iza izdanja koja se predstavljaju na ovogodišnjem Interliberu stoji nakladnička tradicija koja traje gotovo pola stoljeća.
Književni krug Split osnovan je 1979. godine, na poticaj skupine splitskih intelektualaca, književnika i sveučilišnih profesora humanističkih znanosti. Njegova je temeljna zadaća bila istraživanje, očuvanje, kritičko vrednovanje i objavljivanje hrvatske pisane baštine, osobito one nastale na prostoru Splita i Dalmacije.
Tijekom desetljeća ustanova je objavila više stotina knjiga, a njezina izdanja obuhvaćaju hrvatsku književnu povijest, historiografiju, filologiju i druge humanističke discipline.
Jedan od najvažnijih pothvata Književnoga kruga sustavno je istraživanje i objavljivanje djela Marka Marulića, splitskoga humanista kojega hrvatska književna povijest smatra ocem hrvatske književnosti.
Marulićeva djela predstavljaju iznimno važan dio hrvatske i europske renesansne baštine. Njihovo objavljivanje, proučavanje i kritičko priređivanje zahtijevaju dugotrajan znanstveni rad, poznavanje povijesnih jezika i rukopisne tradicije te suradnju stručnjaka različitih disciplina.
Posebnu ulogu u tome ima Marulianum, centar za proučavanje Marka Marulića koji je Književni krug Split osnovao 1995. godine u suradnji s Gradom Splitom. Centar prikuplja i obrađuje građu povezanu s Marulićevim životom i djelom te promiče istraživanja hrvatskoga humanizma.
Među izdavačkim nizovima Književnoga kruga ističu se Sabrana djela Marka Marulića, Splitski književni krug, Knjiga Mediterana, Biblioteka znanstvenih djela i Biblioteka suvremenih pisaca. U njegovoj produkciji posebno mjesto zauzimaju časopisi Mogućnosti i Čakavska rič te znanstveni godišnjak Colloquia Maruliana.
Ustanova okuplja više od stotinu književnika, znanstvenika i umjetnika iz Splita i drugih hrvatskih gradova. Njezina djelatnost obuhvaća i organizaciju kulturno-znanstvene manifestacije Knjiga Mediterana, sudjelovanje u znanstvenim skupovima Dani Hvarskoga kazališta te doprinos programu Marulićevih dana.
Knjige koje čuvaju izvore hrvatske prošlosti
Značajan dio knjiga Književnoga kruga Split pripada području znanstvenoga nakladništva, u kojemu vrijednost izdanja nije nužno povezana s brojem prodanih primjeraka. Kritička izdanja povijesnih izvora, prijevodi starijih historiografskih djela i specijalizirani znanstveni zbornici često su namijenjeni relativno uskom krugu istraživača, no njihova važnost može trajati desetljećima.
Upravo zahvaljujući takvim izdanjima povjesničari dolaze do izvora koji bi inače ostali teško dostupni, studenti dobivaju kvalitetnu literaturu za vlastita istraživanja, a zainteresirana javnost priliku upoznati povijesne teme koje rijetko pronalaze prostor u popularnim publikacijama.
Pisanijeva Dalmacija, Jelavićev rukopis o Španjolskom građanskom ratu i međunarodni zbornik o diplomaciji na Jadranu različitim istraživačkim pristupima osvjetljavaju načine na koje su hrvatski prostori i pojedinci bili povezani s velikim europskim događajima. Njihovo objavljivanje dio je dugoročnog rada na dostupnosti hrvatske i europske povijesne građe.
Gdje pronaći izdanja Književnoga kruga Split na Interliberu?
Posjetitelji 48. Interlibera, koji se održava od 10. do 15. studenoga 2026. na Zagrebačkom velesajmu, izdanja Književnoga kruga Split mogu pronaći u paviljonu 6, na štandu 13F.
Ondje će biti predstavljena nova historiografska i književnoznanstvena izdanja, kao i druga vrijedna djela iz bogate nakladničke produkcije ustanove koja od 1979. godine sustavno istražuje i objavljuje hrvatsku pisanu baštinu.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
