Olujne noći između 18. i 19. prosinca 1724. trgovački brod koji je prevozio sol iz Apulije stradao je kod otočića Štambedar u Paklinskim otocima. Od 15 ljudi na brodu preživio je samo jedan mornar. Tri stoljeća poslije podvodni arheolozi pronašli su njegove topove, zvono, osobne predmete, ljudske ostatke te zlatni, srebrni i bakreni novac, a pronađeni srebrnjaci sada prolaze zahtjevan postupak konzerviranja.
Na četrdesetak metara dubine, zapadno od Štambedara u akvatoriju Paklinskih otoka, desetljećima su bili poznati ostaci velikog brodoloma. Željezni topovi i sidra mogli su se vidjeti na morskom dnu, ali identitet broda i priča o njegovoj posljednjoj plovidbi dugo nisu bili poznati.
Nalazište je registrirano još 1986. godine, a sustavna podvodna arheološka istraživanja provodi Hrvatski restauratorski zavod (HRZ). Tijekom istraživačkih kampanja iz mora su počeli izlaziti predmeti koji su postupno otkrivali vrijeme, podrijetlo i okolnosti stradanja broda.
Prema podacima Hrvatskog restauratorskog zavoda, na nalazištu je pronađeno osam topova, pet od kovanog i tri od lijevanog željeza, tri velika sidra, keramičko i stakleno posuđe, kopče za odjeću i obuću te svetačke medaljice. Posebno rijedak nalaz bilo je malo brončano brodsko zvono. Do njegova pronalaska u hrvatskom dijelu Jadrana bila su poznata samo četiri brodska zvona s olupina datiranih između 15. i 18. stoljeća. Među nalazima pojavio se i novac.
Tri zlatna dukata i deseci kovanica
Arheolozi su pronašli tri zlatna venecijanska dukata, 18 srebrnih i 16 bakrenih kovanica. Novac je pomogao datirati brodolom u prvu polovicu 18. stoljeća, dok su ljudski koštani ostaci pronađeni na nalazištu ponudili još jedan trag prema njegovoj identifikaciji.
Istraživači su odgovor pronašli u povijesnom dokumentu sačuvanom u Muzeju hvarske baštine. Ondje je zabilježena nesreća iz noći između 18. i 19. prosinca 1724., kada je snažna oluja kod Štambedara zahvatila trgovački brod klase fregadone koji je prevozio sol iz Barlette u Apuliji. Poginulo je 14 ljudi, među njima putnik i njegov sluga, dok je preživio jedan neimenovani član posade. Mjesto, vrijeme i okolnosti opisane u arhivskom zapisu poklapale su se s onime što je postupno otkrivano na morskom dnu.
Brod se zvao Madonna Santissima Carmine
U povijesnom dokumentu kao zapovjednik broda naveden je Stefano Milasco. Premda ga izvor opisuje kao Dubrovčanina, dostupna literatura povezuje ga sa Stjepanom Mileškom iz Orebića na Pelješcu.
Brod je plovio pod dubrovačkom zastavom, a njegovo ime bilo je Madonna Santissima Carmine. U prvoj polovici 18. stoljeća pelješki brodovi često su prevozili sol prema austrijskim lukama na sjevernom Jadranu, pa se njegova posljednja plovidba uklapa u tadašnje trgovačke putove.
Teret soli objašnjava i zašto na nalazištu nije pronađena velika količina ostataka tereta kakvu bi iza sebe ostavili keramika, metal ili drugi čvrsti materijali. Mnogo su se bolje sačuvali predmeti povezani s brodom, posadom i putnicima.
Uz novac, kopče i svetačke medaljice pronađeni su čaša na stalku, ogledalo i krunica od gagata. Ranija istraživanja otvorila su mogućnost da je dio luksuznijih predmeta pripadao nepoznatom putniku koji je stradao zajedno sa svojim slugom, premda takvu povezanost zasad nije moguće dokazati.
Srebrnjaci su tri stoljeća proveli pod morem
Najnovije poglavlje istraživanja odvija se u restauratorskoj radionici. HRZ je 19. listopada objavio rezultate konzervatorsko-restauratorskih radova na srebrnim kovanicama pronađenima na brodolomu.
Nakon približno tri stoljeća u moru srebrnjaci su prekriveni morskim sedimentom, pijeskom, školjkama i produktima korozije koji ih mogu povezati u čvrste nakupine. Predmeti dopremljeni u radionicu zato najprije prolaze desalinizaciju višekratnim potapanjem u demineraliziranu vodu, nakon čega počinje pažljivo odvajanje naslaga i konzerviranje pojedinih kovanica.
Među srebrnim novcem identificirani su primjerci kovani za vrijeme mletačkog dužda Domenica Contarinija, venecijanski novac namijenjen optjecaju u Dalmaciji i Albaniji te kovanice cara Leopolda I., koji je bio i hrvatsko-ugarski kralj.
Kovanice tako nisu samo novčani nalaz s olupine. Zajedno s topovima, sidrima, brodskim zvonom, posuđem i osobnim predmetima omogućile su da se arheološki tragovi na četrdesetak metara dubine povežu s dokumentom starim više od tri stoljeća i da nepoznati brodolom kod Štambedara ponovno dobije svoje ime – Madonna Santissima Carmine.
Bilješke i izvori
- Hrvatski restauratorski zavod — „Srebrnjaci s novovjekovnog brodoloma kod otočića Štambedar“
Aktualni povod za članak: konzervatorsko-restauratorski radovi na srebrnim kovanicama, stanje novca nakon boravka u moru, desalinizacija, razdvajanje i čišćenje. Tu su i fotografije postupka i restauriranih kovanica.
HRZ – Srebrnjaci s novovjekovnog brodoloma kod otočića Štambedar - Hrvatski restauratorski zavod — „Brodolom iz 1724. kod otočića Štambedar u akvatoriju Paklinskih otoka“
Glavni izvor za arheološka istraživanja: registraciju nalazišta, istraživačke kampanje, topove, sidra, brodsko zvono, keramiku, osobne predmete, novac, ljudske ostatke te povezivanje nalazišta s povijesnim brodolomom.
HRZ – Brodolom iz 1724. kod otočića Štambedar - Arheološki muzej u Zagrebu / Igor Mihajlović — „Tajne Jadrana iz dubina: Brodolom kod otočića Štambedar“
Važan dopunski izvor za povijesnu rekonstrukciju: arhivski dokument, brod Madonna Santissima Carmine, Stefano Milasco/Stjepan Mileško, teret soli iz Barlette, okolnosti brodoloma te podatke o posadi i putnicima. Autor Igor Mihajlović ujedno je voditelj istraživanja.
AMZ – Igor Mihajlović o brodolomu kod Štambedara - Arheološki muzej u Zagrebu — predavanje Igora Mihajlovića „Tajanstveni brodolom Dubrovačke Republike iz 1724. kod otoka Hvara“
Dopunska potvrda identifikacije i interpretacije nalazišta u sklopu programa uz izložbu Vrhovi dubina.
AMZ – Tajanstveni brodolom Dubrovačke Republike iz 1724.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
