U godini velikih obljetnica Hrvatski glazbeni zavod ušao je u završnu fazu cjelovite obnove, a sve snažnije se nazire i njegov budući izgled. Povijesna zgrada u Gundulićevoj ulici, teško stradala u zagrebačkom potresu, obnavlja se kao jedan od najvažnijih projekata kulturne infrastrukture u središtu Zagreba, s planiranim otvorenjem početkom 2027. godine.
Radove na obnovi obišli su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji suradnika. Obnova se provodi putem Ministarstva kulture i medija, a predstavlja primjer kako se povijesna baština može očuvati i istodobno prilagoditi suvremenim potrebama.
Hrvatski glazbeni zavod se obnovom i proširio
O dosadašnjem tijeku radova okupljene su upoznali projektant obnove, arhitekt Roman Šilje, te predsjednica udruge Hrvatski glazbeni zavod Romana Matanovac Vučković. Nakon dovršene konstrukcijske obnove, provedeni su opsežni konzervatorsko-restauratorski zahvati nužne sanacije svodova i zidova, kao i sva potrebna istraživanja koja prethode završnoj fazi obnove. Istodobno je muzejska, arhivska, knjižna i pokretna građa Zavoda evakuirana, zaštićena i primjereno zbrinuta.
Cjelovitom obnovom osiguran je potreban stupanj protupotresne otpornosti zgrade. Projekt je ujedno iskoristio priliku za funkcionalno proširenje prostora. U podrumu i potkrovlju zgrade uređeni su novi prostori koji će biti stavljeni u funkciju, uključujući dodatne koncertne dvorane. Restauratorski radovi na bogatim štukaturama i oslicima trenutačno su u tijeku, dok u završnici slijedi opremanje i uvođenje suvremene tehnologije.
Povijesni ambijent novih mogućnosti
Time se historicistička zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda priprema za suvremene glazbene i glazbeno-scenske izvedbe, zadržavajući pritom autentičnost prostora koji desetljećima predstavlja jedno od ključnih mjesta zagrebačkog glazbenog života.
Za obnovu zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda angažirana su sredstva u ukupnom iznosu od 29.568.820,20 eura. Projekt se financira sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Državnog proračuna, čime se potvrđuje strateška važnost ulaganja u obnovu kulturne baštine stradale u potresima.
Kako se radovi bliže kraju, sve je jasnije da Hrvatski glazbeni zavod neće biti tek obnovljen, nego i osnažen kao suvremeni glazbeni prostor koji će spojiti povijesni ambijent s novim mogućnostima izvedbe, stvaranja i susreta publike s glazbom.
