Potresi koji su 2020. pogodili Zagreb i središnju Hrvatsku u nekoliko su trenutaka otvorili stotine gradilišta koja nitko nije želio. Oštećene su crkve, muzeji, palače, arhivi, javne zgrade i čitave povijesne jezgre. Šest godina poslije posljedice te katastrofe pretvorile su Hrvatsku u veliki stvarni poligon za obnovu i proučavanje otpornosti kulturne baštine.
Na relativno malom prostoru istodobno je trebalo rješavati konstrukcijsku sigurnost povijesnih građevina, konzervatorsku zaštitu, restauriranje umjetnina, obnovu urbanih cjelina, financiranje, zakonodavstvo, dokumentiranje baštine i ponovno vraćanje obnovljenih zgrada u život.
Razmjeri tog procesa danas se mogu izraziti i brojkama. Prema Ministarstvu kulture i medija, obnovljena je ili se nalazi u završnoj fazi obnove 511 zgrada kulturne, javne i sakralne namjene, a ukupna vrijednost ulaganja dosegnula je 1,7 milijardi eura.
Iskustvo stečeno tijekom tog procesa sada više nije samo hrvatska priča.
U Zagreb stigli čelnici baštinskih sustava iz 27 država
Od 7. do 9. listopada u Zagrebu je održan jubilarni, 20. European Heritage Heads Forum (EHHF), godišnji susret čelnika nacionalnih institucija, agencija i uprava nadležnih za kulturnu baštinu.
Predstavnici 27 država, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu, Island, Švicarsku i Norvešku, a prvi put i Bosnu i Hercegovinu te Sjevernu Makedoniju, okupili su se oko teme koja je za Hrvatsku posljednjih šest godina izrazito konkretna: otpornosti kulturne baštine na suvremene rizike.
Razgovaralo se o pripravnosti, preventivnoj zaštiti, ublažavanju rizika, reakciji u kriznim situacijama i oporavku nakon katastrofe. Razmjenjivana su iskustva o tome kako organizirati konzervatorske službe, izgraditi kapacitete za brzu reakciju te stvoriti pravne i proceduralne mehanizme koji moraju funkcionirati kada je baština ugrožena.
Hrvatska je velik dio toga morala provjeriti u stvarnim okolnostima.
Od 487 milijuna eura za hitne mjere do 511 obnovljenih zgrada
Na središnjem događanju Foruma u obnovljenom Muzeju Mimara ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je Hrvatska pitanje rizika za kulturnu baštinu kao prioritet postavila još tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine.
Nedugo zatim dogodilo se upravo ono za što se sustavi zaštite pokušavaju pripremiti.
Pandemiju su slijedila dva razorna potresa, a istodobno su ograničenja izazvana pandemijom otežavala mobilizaciju stručnjaka. Hrvatska se pritom mogla osloniti na iskustva stečena nakon potresa u Dubrovniku i razaranja tijekom Domovinskog rata, ali razmjeri novog zahvata zahtijevali su znatno širi sustav.
Za hitne mjere zaštite i konstrukcijsku obnovu iz Fonda solidarnosti Europske unije povučeno je 487 milijuna eura. Obnova je potom nastavljena sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.
Rezultat je 511 obnovljenih ili gotovo obnovljenih zgrada i ulaganje vrijedno 1,7 milijardi eura.
No golemi broj različitih zahvata omogućio je da se istodobno razvijaju i iskušavaju različiti pristupi obnovi kulturne baštine.
Zagrebačka katedrala kao jedan od najzahtjevnijih primjera
Europski stručnjaci hrvatsko iskustvo nisu upoznavali samo u konferencijskoj dvorani.
Obišli su gradilište zagrebačke katedrale, koje Ministarstvo kulture i medija opisuje kao jedan od najzahtjevnijih projekata obnove na području Europske unije. Hrvatski stručnjaci, konzervatori i predstavnici projektnog konzorcija predstavili su im konstrukcijske i konzervatorske zahvate na građevini čija se obnova nalazi u kritičnoj fazi realizacije.
Posjetili su i Atelier Meštrović, jednu od prvih cjelovito obnovljenih zgrada u resoru Ministarstva kulture i medija.Ondje je primijenjeno načelo Build Back Better: nakon katastrofe cilj nije samo vratiti građevinu u stanje prije oštećenja nego povećati njezinu otpornost i prilagoditi je suvremenim potrebama, uz očuvanje arhitektonske vrijednosti i namjene.
Dva zagrebačka primjera već pokazuju koliko različite probleme pojam „obnove baštine” može obuhvaćati.
Petrinja je postala studija obnove čitave povijesne jezgre
Potres nije oštetio samo pojedinačne spomenike. U Petrinji je pogođena čitava povijesna urbana struktura, zbog čega obnova kulturne baštine postaje i pitanje obnove grada.
Sudionici Foruma obišli su povijesnu jezgru Petrinje i lokalitete u Sisku, gdje im je proces obnove predstavila voditeljica područne konzervatorske službe Ivana Miletić Čakširan, koja je vodila obnovu kulturno-povijesne cjeline Petrinje i drugih lokacija na području Sisačko-moslavačke županije.
Posjet je završio u nekadašnjoj Gradskoj munjari u Sisku. Obnovljena građevina industrijske baštine dobila je novu funkciju i danas je u njoj suvremena zvjezdarnica. Taj primjer otvara pitanje koje postaje sve važnije kako završavaju građevinski radovi: što se s obnovljenom baštinom događa nakon obnove i kako joj osigurati novi život.
Potresi su promijenili i hrvatski sustav zaštite
Možda najvažnije posljedice šestogodišnjeg iskustva nisu vidljive na pročeljima obnovljenih zgrada.
Nakon potresa promijenjen je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kako bi se preciznije uredio pristup katastrofama. U okviru Uprave za zaštitu kulturne baštine osnovan je i poseban sektor za upravljanje rizicima, danas Samostalni sektor.
Hrvatski stručnjaci kontinuirano se educiraju u području upravljanja rizicima i surađuju sa sustavom civilne zaštite te organizacijama poput ICCROM-a, UNESCO-a i ICOMOS-a.
To znači da iskustvo potresa postupno mijenja način na koji se o zaštiti kulturne baštine razmišlja i prije nego što katastrofa nastupi.
Digitalni zapis može postati dio obrane baštine
Jedna od važnih tema zagrebačkog Foruma bila je digitalizacija. Dokumentiranje kulturnog dobra prije njegova oštećenja može biti ključno za razumijevanje onoga što je izgubljeno i planiranje obnove. Digitalizacija zato više nije samo način predstavljanja baštine javnosti ili omogućavanja pristupa građi nego postaje dio sustava njezine otpornosti.
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti energetski su obnavljane kulturne institucije, izgrađeno je, obnovljeno ili prošireno osam državnih arhiva, a uspostavljene su i e-Konzervatorske podloge, nova nacionalna infrastruktura za upravljanje kulturno-povijesnim cjelinama.
Time se iskustvo obnove širi s pojedinačnih građevina na infrastrukturu potrebnu za dugoročno upravljanje baštinom.
Ono što je počelo kao katastrofa postalo je europska studija slučaja
O upravljanju rizicima na Forumu je govorio Xavier Romão, potpredsjednik Međunarodnog znanstvenog povjerenstva ICOMOS-a za spremnost na rizike i docent Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Portu.
Drugoga dana rasprava je proširena na zaštitu i upravljanje nepokretnim kulturnim dobrima na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine. Hrvatska iskustva predstavile su ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.
Jedno od glavnih izlaganja održala je Alexandra Warr iz Historic Englanda, koja je sudjelovala u osnivanju European Heritage Heads Foruma. Mrežu europskih čelnika zaduženih za baštinu opisala je kao „neformalnu skupinu formalnih ljudi”.
Nakon hrvatskog predsjedanja dužnost je za sljedeći mandat preuzeo glavni ravnatelj Finske agencije za kulturnu baštinu Kimmo Levä.
Dvadeseto izdanje Foruma zato je u Zagrebu imalo simboliku koju bi prije šest godina bilo teško predvidjeti.
Hrvatska je iskustvo koje danas može pokazati europskim kolegama platila potresima, oštećenim gradovima i godinama obnove. No razmjeri zahvata koji su uslijedili stvorili su na jednom prostoru iznimnu koncentraciju iskustava konstrukcijske obnove, konzervatorskih i restauratorskih intervencija, digitalizacije, upravljanja rizicima i ponovne uporabe povijesnih građevina.
Dolazak čelnika baštinskih sustava iz 27 država u Zagreb zato nije bio samo još jedan međunarodni stručni skup. Hrvatska poslijepotresna obnova postala je europska studija slučaja, a ono što je 2020. počelo kao katastrofa danas može pomoći drugim državama da vlastitu baštinu bolje pripreme za potrese, požare, poplave i druge krize koje tek mogu doći.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
