Gotovo 1400 arheoloških predmeta, među kojima su novčići, fragmenti nakita i drugi nalazi iz rimskog i srednjovjekovnog razdoblja, pronađeno je nakon što je policija kod Vukovara zatekla troje ljudi osumnjičenih za ilegalno provođenje arheoloških istraživanja.
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske 12. listopada oko 22 sata zatekli su 32-godišnjaka, 40-godišnjaka i 40-godišnjakinju na oraničnom području Negoslavaca. Prema policijskim navodima, detektorima metala pretraživali su teren bez odobrenja nadležnog tijela, a tijekom pretraživanja pronašli su arheološke predmete.
Slučaj je dobio dodatnu težinu nakon što je policija kontaktirala Područni konzervatorski odjel u Vukovaru. Njegovi su djelatnici potvrdili da se mjesto na kojem je troje osumnjičenih zatečeno nalazi unutar arheološkog nalazišta koje ima status zaštićenoga kulturnog dobra Republike Hrvatske.
U pretragama pronađeno gotovo 1400 predmeta
Zbog sumnje da su nezakonito provodili arheološka istraživanja i prisvajali kulturna dobra, policija je na temelju naloga Županijskog suda u Vukovaru pretražila domove i druge prostorije te osobna vozila kojima se koriste osumnjičeni.
Tragom detektoraša: u Hrvatskoj jako raste broj krađa kulturnih dobara
Razmjeri pronađene građe pokazali su da se ne radi tek o nekoliko predmeta pronađenih na oranici. Policija je pronašla i privremeno oduzela gotovo 1400 arheoloških predmeta, među kojima novčiće, fragmente nakita i druge nalaze, kao i alat namijenjen provođenju arheoloških istraživanja.
Stručnjaci Područnog konzervatorskog odjela potom su pregledali pronađenu građu. Prema njihovoj ekspertizi, predmeti svojim obilježjima predstavljaju arheološke nalaze koji potječu iz antike, odnosno rimskog doba, te srednjega vijeka i imaju svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. Oduzeta arheološka građa pohranjena je u Gradskom muzeju Vinkovci.
Problem nije samo u tome tko je odnio predmet
Slučajevi ilegalnog korištenja detektora metala na arheološkim nalazištima nose problem koji nije uvijek vidljiv iz samog broja zaplijenjenih predmeta. Vrijednost arheološkog nalaza ne nalazi se samo u njegovu materijalu, starosti ili rijetkosti nego i u kontekstu u kojem je pronađen.
Položaj predmeta, arheološki sloj iz kojega potječe i njegov odnos prema drugim nalazima mogu arheolozima dati informacije koje sam predmet više ne može pružiti. Novčić pronađen u dokumentiranom arheološkom sloju, primjerice, može pomoći u datiranju cijele situacije u kojoj je otkriven. Izvađen bez bilježenja mjesta i okolnosti pronalaska, i dalje može biti vrijedan povijesni predmet, ali dio informacije koju je nosio može biti nepovratno izgubljen.
Zbog toga nekontrolirano kopanje na arheološkom lokalitetu može prouzročiti štetu koja se ne može jednostavno poništiti vraćanjem pronađenih predmeta u muzejsku zbirku.
U ovom slučaju policija navodi da zatečene osobe nisu imale odobrenje nadležnog tijela ni za provođenje arheoloških istraživanja ni za prikupljanje pronađenih kulturnih dobara.
Kaznena prijava zbog kulturnog dobra
Policija je kriminalističko istraživanje provela zbog sumnje na kazneno djelo nedozvoljenog obavljanja istraživačkih radova i prisvajanja kulturnog dobra, propisano člankom 320. stavkom 3. Kaznenog zakona. Protiv troje osumnjičenih bit će podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Tijekom pretraga otkriveni su i predmeti koji nisu povezani s arheološkim nalazima. Kod 32-godišnjaka policija je pronašla psihotropne lijekove za koje navodi da ih je neovlašteno posjedovao, dok je u domu 40-godišnjaka pronađena i puška. U oba slučaja izdani su zasebni prekršajni nalozi prema odgovarajućim propisima.
Slučaj iz Negoslavaca ponovno otvara i šire pitanje zaštite arheoloških nalazišta na velikim otvorenim površinama. Detektor metala može za nekoliko trenutaka pokazati da se nešto nalazi pod zemljom.
Arheologiji je, međutim, često važnije drugo pitanje: zašto se taj predmet nalazi baš ondje i što nam sve oko njega može ispričati o ljudima koji su na tom prostoru živjeli prije stotina ili tisuća godina.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
