Tijekom nedavnih arheoloških istraživanja na Starom gradu Dubovcu, arheolozi su otkrili temelje srednjovjekovne crkve sv. Mihovila. Ovo značajno otkriće potvrđuje povijesne izvore koji su ukazivali na postojanje sakralnog objekta unutar utvrde, a pruža i nove uvide u razvoj ovog važnog povijesnog lokaliteta.
Crkva, kosti i nakit
Istraživanja provodi Muzej grada Karlovca u sklopu šireg projekta obnove Dubovca, vrijednog 2,9 milijuna eura, koji uključuje sanaciju i uređenje fortifikacije te prilazne infrastrukture.
Voditeljica istraživanja Maris Kristović istaknula je da su, osim temelja crkve, pronađeni i ljudski ostaci, fragmenti nakita, kopče, dijelovi tekstila te elementi srednjovjekovnog obrambenog sustava.
Stari grad Dubovac jedan je od najbolje očuvanih kasnosrednjovjekovnih utvrđenih dvoraca u Hrvatskoj. Smješten na uzvisini iznad Kupe, kroz povijest je bio sjedište plemićkih obitelji Zrinskih, Frankopana i Batthyányja. Dosadašnja istraživanja potvrđuju njegovu slojevitost, s tragovima naseljenosti od prapovijesti do novog vijeka.
Legende o tunelu
Prema lokalnoj legendi, u bunaru Starog grada Dubovca postoji tunel koji vodi do obale Kupe i do Zvijezde. Prema legendi, taj skriveni prolaz služio je za bijeg u opasnim vremenima ili tajnu komunikaciju s gradom. Međutim, unatoč obuhvatnim arheološkim istraživanjima, nikakvi dokazi o postojanju tog tunela nisu pronađeni. Ipak, neka legenda ostane – jer svi volimo tajanstvene priče i bajke.
Kako je istaknuto tijekom prezentacije održane 8. ožujka na starom gradu Dubovcu, otkriveni nalazi bit će uključeni u zbirke Muzeja grada Karlovca, a planira se i njihova digitalna prezentacija.
Stari grad Dubovac istraživan je kroz nekoliko kampanja arheoloških istraživanja.
– Pronašli smo ostatke crkve, otvorena je otprilike jedan trećina, otkrili smo apsidu i krenuli se dalje širiti unutar broda crkve. Ostatke groblja smo pronašli, ali groblje je uništeno. Našli smo ljudske ostatke, kosti, ali ne unutar grobova. Samo smo jedan pronašli jer je jako duboko ukopan. Pretpostavljam da su grobovi preneseni prilikom gradnje nove crkve i formiranja novog groblja, kazala je arheologinja Maris Mesarić.
Pri tom je pronađeno puno sitnih nalaza, uobičajenih pri istraživanju grobova: ostaci krunica, nakit, prstenje, kopče od odjeće, čak i dio tekstila. Na humku kod ulaza pronađeni su, po pretpostavkama, ostaci srednjovjekovnog jarka, no to tek treba potvrditi. U dvorištu, odmah nakon pločnika, na svega 30-ak cm dubine, su pretpovijesni slojevi, ali nema srednjevjekovnog, no i to će biti precizno utvrđeno napretkom istraživanja.
Ova otkriće dodatno obogaćuje povijesnu sliku Dubovca i Karlovca te pruža nove mogućnosti za valorizaciju kulturne baštine kroz turističku i edukativnu prezentaciju.
