Stoljećima prije rimskih logora, cesta i gradskih bedema velik dio prostora današnje Hrvatske bio je obilježen gradinama. Na istarskim uzvisinama, u Lici i Gackoj, uz kvarnerske i dalmatinske putove te u zaleđu Jadrana Histri, Japodi, Liburni i Delmati gradili su utvrđena središta iz kojih su nadzirali naselja, prometne pravce i prostor svojih zajednica.
Gradinska tradicija nastavila se i tijekom željeznog doba, ali njezin izgled i značenje nisu bili jednaki na cijelom prostoru. Razlikovali su se položaji, način života zajednica, veze sa susjednim područjima i raspoloživi građevni materijal, pa su se gradine razvijale kao lokalna središta prilagođena različitim krajolicima.
Histri i krajolik istarskih kasteljera
Istra je jedno od područja na kojem je gradinski krajolik ostavio osobito snažan trag. Brojna utvrđena naselja, često poznata pod nazivom kasteljeri, podizana su na dominantnim uzvisinama s kojih su se mogli nadzirati okolni prostor, plodne površine i komunikacije prema obali.
Među najpoznatijim središtima ističe se Nezakcij, odnosno Vizače. Njegova važnost nije proizlazila samo iz obrambenih bedema nego i iz položaja te uloge koju je imao među Histrima.
Na pojedinim istarskim gradinama vidljiv je i utjecaj sredozemnog svijeta. Kontakti s grčkim i drugim jadranskim sredinama donosili su nove načine obrade i slaganja kamena, dok se osnovni oblik naselja nastavljao prilagođavati lokalnom reljefu. Među takvim primjerima nalaze se Nezakcij i Picugi kraj Poreča.
Japodske gradine između Like i Gacke
Drukčiji fortifikacijski krajolik razvijao se na prostoru Like i Gacke, gdje su živjeli Japodi. Ondje su utvrđena središta koristila prirodne prednosti krškog i planinskog prostora, a gradine su podizane na položajima s kojih je bilo moguće nadzirati doline, prolaze i komunikacije između jadranskog zaleđa i unutrašnjosti.
Među japodskim primjerima ističe se Arupium u Gackoj. Njegov položaj pokazuje koliko su prirodni prolazi i doline određivali vrijednost pojedinoga središta.
Liburnske gradine između kopna i mora
Na prostoru sjeverne Dalmacije i kvarnerskog područja gradinska naselja bila su povezana sa svijetom u kojem kopnene komunikacije nije moguće odvojiti od mora.
Liburnski prostor obuhvaćao je područja snažno okrenuta jadranskim plovnim pravcima. Gradine na dominantnim položajima nadzirale su prilaze naseljima, plodna polja, kopnene putove i prostor prema obali.
Među važnim položajima sjeverne Dalmacije nalaze se Nadin i Bribir. Bribir će pod imenom Varvaria nastaviti život i nakon rimskog osvajanja, što pokazuje koliko su pojedina predrimska središta mogla zadržati značenje i u novoj političkoj organizaciji.
Delmatska središta čuvala su dalmatinsko zaleđe
U srednjoj Dalmaciji i njezinu zaleđu gradinska središta bila su važan dio prostora Delmata. Krški reljef, planinski lanci, polja i prirodni prolazi stvarali su krajolik u kojem je kontrola dominantnih položaja imala izravno vojno i prometno značenje.
Utvrđena središta omogućavala su nadzor okolnoga područja i pristupa naseljima, a u ratnim okolnostima postajala su mjesta koncentrirane obrane. Rimsko širenje prema istočnoj obali Jadrana zato je podrazumijevalo i zauzimanje lokalnih središta koja su kontrolirala doline, prijevoje i komunikacije.
Gradina kao središte zajednice
U željeznom dobu pojedina gradinska središta dosegnula su razinu važnosti koja nadilazi neposrednu vojnu funkciju. Unutar njihovih bedema odvijao se svakodnevni život, pohranjivale su se zalihe, okupljalo stanovništvo i održavale veze s okolnim područjem.
Nezakcij, Arupium i Varvaria zato nisu samo primjeri fortifikacijskoga graditeljstva. Njihova veličina, položaj i dugotrajnost upućuju i na gospodarsku i političku važnost u prostoru kojem su pripadali.
Ulaz je bio najslabija točka obrane
Posebna se pažnja posvećivala pristupu utvrđenom prostoru. Svaki je ulaz prekidao obrambenu liniju pa se nastojao smjestiti i oblikovati tako da ga je moguće što lakše nadzirati i braniti.
Prilaz se mogao voditi uz bedem, kroz sužen prostor ili preko terena koji je ograničavao kretanje napadača. Brižljivo uređeni ulazi bili su među najosjetljivijim točkama obrane gradina.
Rimljani nisu zatekli prazan prostor
Dolaskom rimske vojske na istočnu obalu Jadrana i u njezino zaleđe Rimljani su naišli na mrežu već postojećih utvrđenih središta. Osvajanje prostora zato je uključivalo i ovladavanje gradinama koje su imale političku, gospodarsku ili vojnu važnost.
Promjena ipak nije svugdje značila napuštanje starih položaja. Neke gradine na važnim prometnim, gospodarskim ili strateškim točkama nastavile su život i pod rimskom vlašću. Među takvim primjerima nalaze se Nezakcij, Pula i Varvaria, a dio nekadašnjih utvrđenih naselja s vremenom je zadobio i urbani karakter.
Kad je mrežu gradina zamijenio rimski vojni sustav
Od histrskih kasteljera u Istri preko japodskih središta Like i Gacke, liburnskih položaja sjeverne Dalmacije i Kvarnera do delmatskih utvrđenih naselja dalmatinskog zaleđa, željezno doba oblikovalo je prostor u kojem su utvrđena središta bila važan dio političke i gospodarske organizacije zajednica.
Histri, Japodi, Liburni i Delmati nisu činili jedinstvenu političku ni kulturnu zajednicu, a razlikovali su se načinom života, materijalnom kulturom i vezama sa susjednim područjima.
Rimska vlast donijela je drukčiji sustav. Umjesto mreže lokalnih gradinskih središta pojavljuju se vojni logori podizani uz važne prometnice i na mjestima s kojih se mogao nadzirati osvojeni teritorij, dok se njihovim povezivanjem cestama postupno stvarala vojna infrastruktura mnogo većega prostora.
Neka su stara središta napuštena, druga su promijenila ulogu, a pojedina su nastavila živjeti u rimskom svijetu.
Time završava jedno dugo poglavlje obrambenog graditeljstva na hrvatskom prostoru i počinje novo — doba rimskih utvrda.
Članak je sufinanciran iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije RH, temeljem javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
