Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja u Cavtatu otkriven je iznimno rijedak nalaz – netaknut i zabrtvljen kasnoantički sarkofag pronađen u izvornom položaju. Otkriće je zabilježeno na lokalitetu Zorina 8, unutar nekropole nekadašnje rimske kolonije Epidaur.
Lokalitet Zorina nalazi se na prostoru nekadašnjeg Epidaura, rimske kolonije koja je bila jedno od najvažnijih urbanih središta južnog Jadrana. Oko grada su se tijekom kasne antike razvila velika groblja, odnosno nekropole, u kojima su pokapani stanovnici različitog društvenog statusa.
Arheološka istraživanja proveli su Muzeji i galerije Konavala, a među brojnim pronađenim ukopima posebno se istaknuo kameni sarkofag salonitanskog tipa. Prema procjenama stručnjaka, potječe iz razdoblja između 4. i 6. stoljeća.
Posebna vrijednost ovog nalaza leži u činjenici da je sarkofag pronađen potpuno zatvoren i netaknut. Između pokrova i sanduka sačuvano je čak i vapneno vezivo koje je služilo za brtvljenje. Takvi nalazi vrlo su rijetki u Hrvatskoj.
Sarkofag težak oko pet tona nalazio se na dubini od približno tri metra. Nakon pažljivog otvaranja, arheolozi su u njemu pronašli ostatke jednog pokojnika. Iako su skeletni ostaci slabo očuvani, organski tragovi i drugi pronađeni materijali bit će podvrgnuti laboratorijskim analizama.
Posebno zahtjevan dio posla bilo je podizanje teškog kamenog pokrova, izvlačenje sarkofaga iz zemlje i njegovo premještanje na novu lokaciju. Operaciju je vodio restaurator Siniša Bizjak uz suradnju kipara Tomislava Šalova, dok su u njezinoj provedbi sudjelovali Luko Piplica, Andrija Piplica te brojni suradnici na terenu.
Nakon završetka istraživanja sarkofag je postavljen na javno dostupno mjesto u Cavtatu, na križanju staza koje vode prema Mauzoleju obitelji Račić, groblju sv. Roka i kupalištu Ključice. Tako će ovaj vrijedan spomenik antičke prošlosti biti dostupan stanovnicima i posjetiteljima te svjedočiti o bogatoj povijesti Cavtata.
Tko je sudjelovao u istraživanju?
Istraživanje je vodila arheologinja Helena Puhara, a među stručnim suradnicima bili su Jelena Beželj iz Muzeja i galerija Konavala te Krešimir Grbavac iz Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. U istraživanjima su sudjelovali i Lukša Klaić, Ivo Letunić, Ana Požar Piplica, Karmen Rihter te tvrtka Arheo Plan.
U dokumentiranju i obradi nalaza sudjelovali su geodet Miljenko Žabčić, antropolog dr. Mario Novak, restauratori-konzervatori Sandra Lucić Vujičić, Sara Šimetić i Mihael Golubić te fotograf Ljubo Gamulin iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Ana Požar Piplica bila je zadužena za uklanjanje vezivne žbuke između pokrova i sanduka sarkofaga te uzorkovanje materijala za laboratorijske analize.
Literatura
Izvor: Facebook stranica Muzeji i galerije Konavala
