Hrvatsko društvo likovnih umjetnika izvijestilo je o uspješnoj izvedbi centralne kupole s prstenastim svodom, prepoznatljivog simbola Meštrovićevog paviljona. Armiranobetonska – staklena kupola, remek-djelo moderne arhitektonske i građevinske struke, nakon više desetljeća propadanja i oštećenja uzrokovanih preinakama prostora, ambijentalnim promjenama i recentnim potresima prošla je kroz potpunu, faksimilnu rekonstrukciju uz primjenu najsuvremenijih građevinskih metoda i materijala.
Važnost ovog postignuća za nacionalnu kulturu i povijesnu baštinu istaknula je i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske: “Obnova kupole Meštrovićevog paviljona jedan je od najzahtjevnijih projekata poslijepotresne obnove kulturne baštine. Ovim projektom pronađeno je optimalno rješenje kako bi se sačuvao izvorni vizualni pogled projektanata na ovu zgradu, ali i unio potreban element sigurnosti. Smatram da ćemo svi biti ponosni, ali i da će međunarodni stručnjaci sigurno posjećivati Meštrovićev paviljon kao jedan od primjera odvažne, a dosljedne i profesionalne obnove.“
Projektantica konstrukcijske obnove prof. dr. sc. Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu objašnjava specifičnost i složenost ovog inženjerskog zahvata: “Kupola Meštrovićevog paviljona predstavlja izniman statički i arhitektonski fenomen. Najveća konstrukcijska problematika zgrade bila je upravo ova armiranobetonska – staklena struktura. Zbog loše kvalitete i neadekvatnog oblika staklenih prizmi, uslijed temperaturnih, ambijentalnih i potresnih opterećenja, većina izvornih staklenih opeka bila je popucala, što je ugrožavalo statičku stabilnost paviljona. Stoga je donesena odluka o potpunom uklanjanju. Izveli smo preciznu faksimilnu rekonstrukciju kupole. To znači da smo zadržali izvorni izgled i geometriju, ali smo ugradili posebno izrađene, oblikovno i tehnološki unaprijeđene staklene opeke unutar nove, statički znatno otpornije betonske ljuske koja će dugoročno izdržati buduće izazove.”
Građevinski radovi na centralnoj kupoli trajali su oko 6 mjeseci i to nakon višemjesečnih izvođenja čak devet probnih polja na tlu, a potom je dodatnih 6 mjeseci rada bilo potrebno za izvedbu prstenastog svoda. Iako površinom znatno manja od prstenastog svoda, zbog većeg stupnja zakrivljenosti i nužnosti betoniranja u jednom danu, monolitna centralna kupola je po složenosti bila puno kompleksnija. U ovaj segment obnove bili su uključeni svi Spegrini inženjeri i preko 70 specifično obučenih radnika, dok su zahtjevan proces svakodnevno nadzirali projektantski nadzor Građevinskog fakulteta u Zagrebu te građevinski nadzor Ad-con d.o.o.
Nakon ručnog ubacivanja staklene opeke, ugradilo se šest vrsta različitih materijala, za učinak sprezanja beton-staklo i za učinak elestične vodonepropusnosti, nakon čega se cijela površina, osim staklenih površina, premazala s poliuretanskim vodonepropusnim premazima.
Izvedbu na terenu detaljnije opisuje Ante Kelava, glavni inženjer gradilišta iz tvrtke Spegra d.o.o.:“Izvođenje unikatne centralne kupole i prstenastog svoda Meštrovićevog paviljona spada u sam vrh građevinske i tehnološke složenosti. Nismo radili klasičnu sanaciju, već kompletan tehnološki proces izvedbe nove betonske ljuske na visini, u koju se ugradilo oko 15.000 (od čega 4.680 u centralnu kupolu, a ostatak u prstenasti svod) novih staklenih kružnih opeka s milimetarskom preciznošću. Proces je bio iznimno osjetljiv jer je zahtijevao besprijekorno usklađivanje geometrije kupole, preciznog armiranja tankog presjeka i ugradnje specijalnih smjesa betona i suvremenih materijala, a sve to uz osiguranje stopostotne vodonepropusnosti i dugoročne statičke stabilnosti. Svaki pojedini korak na ovoj visini i u ovakvom kružnom formatu traži maksimalnu koncentraciju svih uključenih, jer prostora za pogrešku jednostavno nema.”
U proces obnove od samog je početka duboko uključena i akademska zajednica, a rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naglasio je da su: “Građevinski fakultet i Sveučilište u Zagrebu ponosni što svojim znanstvenim, stručnim i tehničkim kapacitetima izravno upravljaju ovako izazovnom i kompleksnom konstrukcijskim sanacijom.“
Povratak dnevnog svjetla u Meštrovićev paviljon započeo je 2000-ih godina kada je HDLU, na inicijativu tadašnjeg predsjednika Roberta Šimraka, proveo prvu fazu obnove, uklonivši, među ostalim elementima prijašnjih rekonstrukcija prostora, katranski sloj s centralne kupole postavljen svega par godina nakon otvaranja Paviljona kako bi se suzbio problem prokišnjavanja. Tada, zbog ograničenih sredstava i vremena, nije bilo moguće provesti cjelovitu obnovu zgrade. Tek ovim zahvatom, pored unaprjeđenja izvedbe originalne ideje centralne kupole, Paviljon se ponovno vraća izvornoj viziji zenitnog osvjetljenja najveće galerije Prsten. Kako je istaknula dopredsjednica HDLU-a Ida Blažičko: „Aspekt prirodnog svjetla je iznimno važan umjetnicima vezano uz volumen, prostor i uz samu površinu umjetničkog djela.“
Završetkom ovog projekta, zgrada će doživjeti i veliku programsku preobrazbu, što ističe ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika i predstavnica naručitelja u obnovi, Ivana Andabaka Vujičić: “Koordinacija ovako kompleksnih radova zahtijeva izniman trud svih uključenih strana, no krajnji cilj nas neizmjerno motivira. Nakon punih 85 godina zamršenih povijesnih prenamjena, cijeli prostor Meštrovićevog paviljona konačno se u potpunosti vraća u službu likovne umjetnosti. U prostorima koji su zbog korištenja Hrvatskog povijesnog muzeja dosad bili zatvoreni za javnost, otvorit ćemo novi međunarodni umjetnički rezidencijalni centar te četvrtu, multimedijalnu galeriju za koju smo ovih dana raspisali natječaj za izlaganje. S uzbuđenjem nadgledamo završne radove i pratimo otkrivanje Meštrovićevog paviljona kao centralnog, dinamičnog i suvremeno opremljenog doma hrvatske likovne umjetnosti.”
Projekt obnove, vrijedan 20,6 milijuna eura, financira se iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO) unutar programa NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a sve pod vodstvom Ministarstva kulture i medija. Provedba radova povjerena je specijaliziranoj građevinskoj tvrtki Spegra d.o.o., dok cjelovito rješenje arhitekture potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.).
Dok traju građevinski radovi na Trgu žrtava fašizma, Hrvatsko društvo likovnih umjetnosti ne prekida svoj rad s javnošću već nastavlja bogat izložbeni program u brojnim partnerskim ustanovama diljem Hrvatske i u inozemstvu, pod nazivom „Meštrovićev paviljon u gostovanju“, a novu izložbenu sezonu u 2027. godini očekuje u obnovljenom Paviljonu.
Predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Tomislav Buntak, zaključuje: “Kupola, prstenasti svod i cjelokupnost novouređenog Doma HDLU ima potencijal postati identitetsko mjesto prepoznatljivosti Republike Hrvatske i Grada Zagreba u EU. Kada se završi cjelovita obnova, koju svi sa oduševljenjem iščekujemo, za HDLU započinje novo razdoblje predstavljanja umjetničkog stvaralaštva na likovnom području u vjerojatno najreprezentativnijem izložbenom prostoru u RH i EU. Poseban izazov za HDLU i buduće uprave bit će razvoj programa, projekata izložbi koji će ovaj prostor učiniti vibrantnim mjestom za kulturu i umjetničko stvaralaštvo za sve generacije.“
