Požeško-slavonska županija skriva brojne tragove burne prošlosti. Među šumama Papuka, Psunja i Požeške gore i danas stoje ostatci starih gradova i utvrda koje su nekada čuvale važne putove, branile naselja i bile dom plemića, vojnika i trgovaca.
Danas su to mjesta tišine, legendi i zanimljivih priča koje podsjećaju na neka davna vremena. Svaki od ovih starih gradova ima svoju posebnu priču, a mnogi od njih i dalje skrivaju poneku tajnu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih.
Stari grad Viškovci
Južno od sela Viškovaca, među šumama Požeške gore, nalaze se ostatci utvrde poznate kao Viškovački grad. Do ove zanimljive ruševine dolazi se šumskim putevima iz smjera Viškovaca, Blacka ili Vesele.
O povijesti utvrde zna se vrlo malo. Nije poznato kada je sagrađena niti tko ju je podigao. U povijesnim izvorima viškovački posjed prvi se put spominje 1400. godine kao područje u vlasništvu lokalnih plemića. Pretpostavlja se da je utvrda napuštena tijekom osmanlijskih osvajanja Požeštine krajem 1530-ih godina.
Uz Viškovački grad vežu se i brojne narodne priče. Mještani već stoljećima pričaju kako je u ruševinama skriveno blago, no ono nikada nije pronađeno. Upravo zbog tih priča ovo mjesto i danas privlači ljubitelje misterija i povijesti.
Dolački stari grad
Na sjevernim obroncima Požeške gore, nedaleko Brestovca, nalaze se ostatci srednjovjekovne kule poznate kao Dolački stari grad. Posebno je zanimljivo što se na ruševini još uvijek može vidjeti drveni dovratnik, rijedak detalj na ovakvim građevinama.
Utvrda je podignuta tijekom 14. stoljeća kao dio obrambenog sustava koji je štitio ulaz u Požešku kotlinu u vrijeme sve češćih osmanlijskih provala. Prvo je bila u vlasništvu obitelji Brestovačkih, a kasnije obitelji Dežević Cerničkih.
Dolaskom Osmanlija utvrda dobiva vojnu posadu, a nakon njihovog odlaska ostaje napuštena i prepuštena propadanju. Danas se do nje može doći pristupačnom makadamskom šumskom cestom.
Stari grad Čaklovac
Na strmom brežuljku iznad sela Dragović, južno od ceste Pakrac – Požega, nalaze se ostatci utvrde Čaklovac. U srednjem vijeku imala je važan strateški položaj jer je kontrolirala put između Kamengrada, Požege i Pakraca.
Tvrđava je podignuta u 13. stoljeću na posjedu reda sv. Ivana Jeruzalemskog. U starim dokumentima spominje se pod nazivima Csaktornya i Čakovec, dok se kasnije ustalio naziv Čaklovac.
Podno utvrde u 15. stoljeću razvilo se snažno trgovačko i obrtničko naselje. Čaklovac je tada bio najistočnija obrambena utvrda Križevačke županije. Nakon templara vlasnici grada bili su ban Petar Keglević i Franjo Tahi, od kojega su Osmanlije osvojile grad 1544. godine.
Za vrijeme osmanske vlasti Čaklovac gubi nekadašnji značaj, ali ostaje važno vojno uporište. Posebno je ostao zapamćen čaklovački Rustan-aga, poznat po nasilju i pljačkama okolnog stanovništva. U borbama protiv Osmanlija posebno se isticao Franjo Ilinić.
Danas su najimpresivniji ostatci glavne peterokutne kule koja i dalje djeluje moćno. U unutrašnjosti su vidljivi i ostatci gotičkog kamina, dok se oko kule još mogu prepoznati tragovi obrambenih zidova i opkopa.
Stari grad Velika
Na južnim padinama Papuka nalazi se Velički stari grad, jedna od važnih utvrda srednjovjekovnog obrambenog sustava podpapučkog kraja.
Smješten je iznad naselja Velika, na brdu Lapjak, na 452 metra nadmorske visine. Put do ruševine zahtijeva nešto više truda, no pogled na Zlatnu dolinu koji se pruža s vrha ostavlja snažan dojam.
Utvrda je peterokutnog tlocrta, a u njezinu sjevernom dijelu nalazi se branič kula trokutastog oblika. Pojedini dijelovi zidina datiraju još iz 13. stoljeća.
Veliki značaj utvrda je imala tijekom obrane od Osmanlija, a i nakon propadanja ostala je važan simbol ovoga kraja. Već krajem 18. stoljeća na vojnim zemljovidima spominju se ostatci „uništene gradine zvane Velika“.
Danas su na lokalitetu provedeni konzervatorski zahvati kako bi se zaustavilo daljnje propadanje i omogućio siguran obilazak posjetiteljima koji žele upoznati bogatu povijest Požeško-slavonske županije.
Stari grad Kaptol
Središtem naselja Kaptol dominira velika kasnogotičko-renesansna utvrda udaljena svega nekoliko kilometara od Požege. Oko nje su i danas vidljivi tragovi obrambenog kanala koji je nekada bio ispunjen vodom iz obližnjeg potoka Bistre.
Utvrda je nepravilnog šesterokutnog oblika s okruglim kulama i polukulama. U srednjem vijeku unutar zidina nalazile su se crkva sv. Petra, prostorije kaptolskih kanonika i veliko unutarnje dvorište.
Podignuta je krajem 14. i početkom 15. stoljeća radi obrane od osmanlijskih prodora. Nakon osvajanja Osmanlije su u utvrdi uredile svoje administrativno središte i podigle džamiju.
Nakon odlaska Osmanlija dio zidina je srušen, a na tom mjestu kasnije je izgrađena barokna crkva sv. Jurja. Utvrda je bila naseljena sve do Drugog svjetskog rata kada je teško stradala u eksploziji.
Danas se na lokalitetu provode arheološka istraživanja i konzervatorski radovi s ciljem potpune obnove ovog vrijednog povijesnog kompleksa.
Stari grad Pakrac
Ostatci starog grada Pakraca nalaze se u samom središtu današnjeg grada. Nekada je to bila jedna od najvećih utvrda zapadne Slavonije.
Utvrda je bila izgrađena u obliku nepravilnog peterokuta s čak sedam kružnih kula i jednom velikom branič kulom u unutrašnjosti. Najvjerojatnije su je podigli ivanovci tijekom 13. stoljeća, iako se ponegdje spominju i templari.
Oko tvrđave nalazio se veliki vodeni opkop preko kojega je vodio drveni pokretni most. Unutar zidina vjerojatno se nalazila i prva hrvatska kovnica novca. Upravo su se u Pakracu sredinom 13. stoljeća kovali poznati slavonski banovci, srebrni novčići poznati po kvaliteti izrade.
Pakračka utvrda bila je sjedište moćnog vranskog priorata, a njezini vlasnici bili su i poznata braća Talovac. Danas se, gledajući ostatke i rekonstrukcije, može samo zamišljati kako je nekada izgledao srednjovjekovni Pakrac – velika kamena tvrđava okružena vodom, drveni mostovi, vitezovi i sajmovi ispred gradskih zidina.
Literatura
Izvor: Mrežna stranica Turističke zajednice Požeško-slavonske županije, visitslavonia.hr
