Na krajnjem istoku Hrvatske, uz dunavsku granicu nekadašnjeg Rimskog Carstva, arheološka istraživanja u Mohovu ulaze u novu fazu. Nakon prošlogodišnjeg otkrića rimske promatračnice, na prostoru od svega jednog kvadrata u rovu sada su pronađeno čak 302 rimske kovanice iz istog razdoblja.
Riječ je o jednom od najzanimljivijih novijih nalaza na hrvatskom dijelu dunavskog limesa. Novo otkriće ponovno potvrđuje koliko je prostor uz Dunav bio strateški važan tijekom kasne antike, ali i koliko još neistraženih priča skriva slavonska zemlja.
Upravo zbog takvih lokaliteta hrvatski dio Dunavskog limesa posljednjih godina snažnije ulazi u projekte zaštite i interpretacije rimske baštine povezane s UNESCO-ovom kandidaturom.
Istraživanja provodi Institut za arheologiju u sklopu višegodišnjeg projekta Ministarstva kulture i medija, a nalazište Mohovo koje se nalazi istočno od sela pokazuje se kao jedno od ključnih mjesta za razumijevanje rimskog obrambenog sustava uz Dunav.
Plaća rimske posade zakopana tijekom napada?
Novac je pronađen na dubini od oko metar i pol tijekom arheološkog istraživanja sustava obrane Rimskog Carstva od barbarskih prodora uz Dunav. Arheolozi pretpostavljaju da je riječ o plaći rimske vojne posade koja je čuvala promatračnicu u Mohovu.
„Vojnici koji su tada tu bili vjerojatno su zakopali pod nekim napadom te novce, znali su gdje su ih sakrili, međutim očigledno, nisu se više nikada vratili da ih pokupe“, pojasnio je Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju u prilogu RTL-a Danas.
Preliminarne analize pokazuju kako većina novčića pripada 4. stoljeću, odnosno posljednjim fazama korištenja promatračnice. Posebno je zanimljivo što je najveći broj pronađenih kovanica nastao u vrijeme cara Valentinijana I.
„Najveći broj pronađenih novčića kovan u vrijeme Cara Valentinijana prvoga što je važno s obzirom da se radi o jednome od careva koji je rođen na prostoru današnjih Vinkovaca, Colonia Aurelia Cibalae“, opisao je Dizdar.
Ovakvi nalazi ne otkrivaju samo gospodarsku i vojnu povijest Rimskog Carstva, nego i povezanost prostora današnje Hrvatske s najvažnijim političkim i vojnim procesima kasne antike.
Kako su izgledale rimske promatračnice?
Istraživanja potvrđuju da se u Mohovu nalazila manja drvena promatračnica podignuta na stupovima, visoka između šest i osam metara, okružena dubokim obrambenim jarcima V ili W presjeka. U njoj je boravila manja vojna posada koja je nadzirala kretanja uz Dunav i održavala vizualni kontakt s drugim promatračnicama duž granice Carstva.
„Logor je bio veliki u Iloku i Sotinu, a između na ovim prijelazima, surducima koji su vodili prema Dunavu sa svake strane uvijek se nalazi nekakva manja promatračnica s manjim brojem vojnika koja je nadzirala taj prijelaz“, pojasnio je Siniša Krznar, pomoćnik ravnatelja Instituta za arheologiju za RTL danas.
Takve su stražarnice činile gustu mrežu obrane rimskog limesa. Između današnjeg Vukovara i Iloka nalazio se čitav niz ovakvih objekata, a arheolozi danas pokušavaju rekonstruirati njihovu međusobnu povezanost.
Uz kovanice, svakodnevno se pronalaze i drugi tragovi života rimskih vojnika. Među novijim nalazima posebno se ističe rimska udica za ribolov na Dunavu, ali i fibule, dijelovi opreme te drugi predmeti svakodnevice.
Tehnologija otkriva skrivene tragove pod zemljom
Veliku ulogu u novim otkrićima imaju geomagnetska i geofizička istraživanja. Zahvaljujući njima moguće je vidjeti strukture skrivene ispod zemlje prije samih iskapanja.
Tako je bliže Iloku i Šarengradu već otkriven još jedan objekt koji bi mogao pripadati istom fortifikacijskom sustavu. Time se postupno rekonstruira čitava mreža rimskih vojnih točaka uz hrvatski dio Dunava.
Na vidikovcu Šarengrada i danas je jasno zašto je taj tvrdi grad iznad Dunava čuvao granice svjetova
Mohovo je pritom posebno zanimljivo jer nije važno samo za rimsko razdoblje. Ovo je selo već poznato i kao „dolina mamuta“, zbog brojnih fosilnih nalaza iz ledenog doba. Arheolozi i lokalna zajednica sve češće govore o potencijalu razvoja kulturnog i arheološkog turizma.Tako je tijekom 2025. godine održan i prvi Mamut fest čija je poruka bila da je tamo jedno duže vrijeme živjelo jako puno mamuta.
Hrvatski dio granice Rimskog Carstva
Dunavski limes danas se smatra jednim od najvećih arheoloških krajolika Europe. Nekadašnja granica Rimskog Carstva protezala se tisućama kilometara, od Britanije do Crnog mora. Hrvatski dio te priče dugo je bio manje poznat široj javnosti, no posljednjih godina to se postupno mijenja.
Nova istraživanja u Mohovu tako ne otkrivaju samo ostatke jedne rimske promatračnice, nego i način života vojnika koji su prije gotovo dvije tisuće godina čuvali granicu Carstva.
A možda upravo među ovih 302 kovanice leži i posljednji trag jedne rimske vojne posade koja je u trenutku opasnosti sakrila svoju plaću i nikada se više nije vratila.
