Kalnik nije samo ruševina starog grada, planinarsko odredište ili slikovit krajolik sjeverne Hrvatske. Upravo je to bila jedna od ključnih poruka znanstveno-stručnog skupa „Kalnik jučer, danas, sutra“, održanog 8. svibnja 2026. godine u Planinarskom domu Kalnik, u sklopu manifestacija Night of Fortresses Goes Green 2026 i Kliofest 2026.
Skup je okupio arheologe, povjesničare, stručnjake za kulturnu baštinu, predstavnike institucija i lokalne zajednice kako bi otvorili pitanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jednog od najvažnijih povijesnih krajolika sjeverne Hrvatske.
Tijekom cjelodnevnog programa govorilo se o srednjovjekovnim utvrdama, arheološkim lokalitetima, sakralnoj umjetnosti, modi na zidnim oslicima, Prvom i Drugom svjetskom ratu, ali i o suvremenim izazovima obnove, interpretacije i održivog razvoja Kalnika.
Veliki Kalnik: nova arheološka istraživanja i politička povijest utvrde
Stručni dio programa otvorila je Lana Okroša predavanjem „Nove spoznaje o starom gradu Veliki Kalnik: arheološka istraživanja i rezultati“, u kojem su predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja jednog od najvažnijih srednjovjekovnih lokaliteta sjeverne Hrvatske.
Poseban naglasak stavljen je na prostornu organizaciju utvrde, građevinske faze, obrambene elemente i svakodnevni život unutar fortifikacijskog sklopa. Predavanje je pokazalo da Veliki Kalnik i dalje skriva značajan istraživački potencijal te da je riječ o lokalitetu koji može bitno pridonijeti razumijevanju srednjovjekovne obrane i upravljanja prostorom.
Povijesnu dimenziju utvrde dodatno je otvorio Ozren Blagec predavanjem „Neki od značajnijih gospodara utvrde Veliki Kalnik“. Kroz pregled vladara i velikaških obitelji prikazano je kako je Kalnik kroz srednji vijek bio važna politička i upravna točka hrvatsko-ugarskog prostora.
Govoreći o Ludoviku Anžuvincu, Sigismundu Luksemburškom, Barbari Celjskoj, Matiji Korvinu i obitelji Alapić, predavanje je pokazalo kako povijest Velikog Kalnika nije linearna priča o jednoj utvrdi, nego složena mreža političkih odnosa, vlasništva, feudalnih prava i borbe za kontrolu prostora.
Mali Kalnik: pomoćna utvrda i prostor legendi
Posebno zanimanje izazvalo je predavanje Amelija Vekića „Burg Mali Kalnik“, koje je otvorilo pitanje odnosa između Velikog i Malog Kalnika.
Mali Kalnik predstavljen je kao zasebna fortifikacijska jedinica koja nije bila tek „manja verzija“ Velikog Kalnika, nego sastavni dio šireg obrambenog sustava Kalničkog gorja.
Naglašena je njegova funkcija osmatračnice i pomoćne obrambene točke, ali i način na koji se utvrda prilagođavala prirodnom reljefu i koristila konfiguraciju stijene kao dio obrambene logike. Predavanje je sadržavalo i slike izazova rada na terenu, gdje su se arheolozi prilikom istraživanja služili i konjima, gradili drvene rampe za pristup, sve u svemu, opsada Malog Kalnika u svrhu njegova spašavanja.
Predavanje se dotaknulo i predaja povezanih s Barbarom Celjskom, poznatom kao „Crna kraljica“. Istaknuto je kako legende pripadaju važnom sloju kulturne memorije Kalnika, ali i da ih treba jasno razlikovati od povijesno potvrđenih podataka.
Mihalj i Igrišće: skriveni arheološki krajolik Kalnika
Velik interes izazvala su i predavanja posvećena arheološkim lokalitetima Mihalj i Igrišće, koji su predstavljeni kao višeslojni prostori dugog trajanja.
Tatjana Tkalčec u predavanju „Srednjovjekovno nalazište Osijek Vojakovački-Mihalj“ predstavila je Mihalj kao lokalitet koji povezuje prapovijest, antiku i srednji vijek. Poseban naglasak stavljen je na tragove ranijih fortifikacijskih i obrambenih sustava, uključujući jarke, opkope i zemljane strukture.
Predavanje je pokazalo kako Mihalj dovodi u pitanje pojednostavljene predodžbe o razvoju ranosrednjovjekovnih fortifikacija na području Hrvatske te otvara prostor za nova tumačenja organizacije prostora i načina života u ranijim razdobljima.
Snježana Vrdoljak i Andreja Kudelić u predavanju „Kalnik – Igrišće: obrasci naseljavanja na južnim obroncima Kalnika od prapovijesti do srednjeg vijeka“ predstavile su Igrišće kao arheološki krajolik dugog trajanja.
Naglašeno je kako lokalitet pokazuje tragove života od prapovijesti do srednjeg vijeka te omogućuje razumijevanje odnosa čovjeka, okoliša i prostora kroz vrlo dugo razdoblje. Posebna pozornost posvećena je krajobraznoj logici lokaliteta, kontroli prostora, zemljanim strukturama i kontinuitetu korištenja prostora kroz različite povijesne faze.
Moda u crkvi svetog Brcka kao povijesni izvor
Jedno od sadržajno najposebnijih predavanja održao je Zdenko Balog pod naslovom „Visoka moda u crkvi svetog Brcka na Kalniku“.
Predavanje je pokazalo kako prikazi odjeće na zidnim oslicima ne predstavljaju tek dekorativne detalje, nego vrijedan povijesni izvor za razumijevanje društvenih odnosa, identiteta i kulturnih utjecaja srednjovjekovnog prostora.
Govoreći o krojevima, rukavima, plaštevima, pokrivalima za glavu i drugim detaljima, Balog je pokazao kako se moda može koristiti kao alat za dataciju oslika, ali i za razumijevanje društvenog statusa i kulturnih utjecaja koji su preko hrvatsko-ugarskog prostora dolazili iz srednje Europe.
Crkva svetog Brcka tako je predstavljena kao prostor u kojem se kroz zidne oslike mogu pratiti veze Kalnika s europskim kulturnim tokovima srednjeg vijeka.
Kalnik u ratovima 20. stoljeća
Povijest Kalnika tijekom 20. stoljeća otvorena je kroz teme Prvog i Drugog svjetskog rata.
Tomislav Bogdanović u predavanju „Kalnik u Prvom svjetskom ratu“ govorio je o utjecaju velikog europskog sukoba na lokalnu zajednicu, svakodnevni život i društvene promjene koje su obilježile početak 20. stoljeća.
Posebnu pozornost izazvalo je predavanje Ivana Peklića „NOB na Kalniku: antifašistička baština Kalnika kao interpretacijski i turistički potencijal“.
Kalnik je predstavljen kao važan prostor partizanskog otpora tijekom Drugog svjetskog rata, obilježen diverzijama, skrivenim bolnicama, civilnim stradanjima i iskustvima lokalnog stanovništva.
Naglašeno je da Kalnik predstavlja i važan krajolik memorije i otpora, čiji potencijal nije samo povijesni nego i interpretacijski, edukativni i turistički.
Kalnik sutra: obnova, upravljanje i održivi razvoj
Završni panel „Kalnik sutra“ pomaknuo je fokus rasprave s prošlosti prema budućnosti.
Na panelu su sudjelovali Amelio Vekić iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Robert Pašičko iz Planinarskog doma Kalnik, načelnik Općine Kalnik Dorian Kešer i dr. sc. Ivan Peklić, dok je panel moderirao Marinko Brkić-Tot iz tvrtke Citadela Invicta d.o.o.
Sudionici su se složili da Kalnik posjeduje iznimnu prirodnu, povijesnu i identitetsku vrijednost, ali da taj potencijal dugoročno nije moguće očuvati bez sustavnog upravljanja, koordinacije institucija i aktivnog uključivanja lokalne zajednice.
Posebno je naglašeno da Kalnik ne treba razvijati kroz model masovnog turizma, nego kao prostor održivog, sadržajno usmjerenog i identitetskog turizma, namijenjen planinarima, istraživačima, školama i posjetiteljima koji dolaze zbog prirode, priče i autentičnosti prostora.
Jedan od važnijih zaključaka panela bilo je pokretanje inicijative za osnivanje odbora za obnovu i revitalizaciju Kalnika, tijela koje bi trebalo okupiti ključne dionike oko dugoročnog upravljanja, zaštite i razvoja ovog prostora.
Sudionici su pritom više puta istaknuli da ljudi ne dolaze samo zbog objekata, nego zbog dobro interpretiranih priča, iskustva prostora i osjećaja autentičnosti.
Upravo je ta ideja možda najbolje sažela cijeli skup: Kalnik nije samo prostor prošlosti, nego krajolik čija budućnost ovisi o sposobnosti povezivanja baštine, zajednice, znanja i održivog razvoja.
Skup je organizirao Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Koprivničko-križevačkoj županiji sa sjedištem u Križevcima, uz suorganizaciju Planinarskog doma Kalnik, Povijesnog društva Križevci i tvrtke Citadela Invicta d.o.o., uz podršku Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajskog stola u Križevcima.
