Stari grad Kaptol smješten je u općini Kaptol, svega 12 kilometara od Požega, 10 kilometara od Kutjeva i 5 kilometara od Velike. Ova utvrda svojom poviješću i izgledom i danas privlači pažnju ljubitelja baštine.

Utvrda je građena u kasnogotičkom i renesansnom stilu, a zbog položaja na uzdignutom platou okruženom jarkom s vodom pripada tipu vodenoga grada, poznatog pod nazivom „Wasserburg“.

Pretpostavlja se da je izgrađena u prvoj polovici 16. stoljeća te predstavlja jednu od bolje očuvanih utvrda predosmanskoga razdoblja u Slavoniji.

Stari grad Kaptol ima šesterokutni tlocrt s kružnim polukulama i četvrtastom ulaznom kulom. Nekada je bio važan obrambeni i stambeni kompleks, a unutar njegovih zidina nalazio se i sakralni prostor. Unutar Starog grada otkrivena je i trobrodna romanička crkva koje je otvorilo nova pitanja o srednjovjekovnom Zbornom kaptolu sv. Petra i njegovoj ulozi u ovom kraju.

Zborni kaptol sv. Petra

Prema dosadašnjim saznanjima, smatra se da se Zborni kaptol sv. Petra nalazio upravo na prostoru današnjeg Kaptola. Povjesničari još uvijek raspravljaju o vremenu njegova osnutka. Jedan dio znanstvenika smatra da je kaptol nastao između 1221./1223. i 1230. godine, dok povjesničar Stanko Andrić navodi kako je vjerojatnije osnovan krajem 12. stoljeća. Prema njegovu mišljenju, osnivač kaptola bio je pečujski biskup Kalan, koji je u razdoblju 1193. – 1194. godine bio i namjesnik Hrvatske i Dalmacije.

Prvi izravni spomen požeškog Zbornog kaptola nalazi se u listini pečujskog Stolnog kaptola iz 1217. godine. Najstarija poznata listina koju je kaptol izdao datira iz razdoblja između 1221. i 1229. godine, dok je posljednja poznata listina izdana 15. studenoga 1535. godine.

Arheološka istraživanja

Veliku važnost imaju i arheološka istraživanja provedena 1999., 2000. i 2001. godine unutar kaptolske utvrde. Tada su pronađeni ostatci romaničke crkve sv. Petra koji su, prema pronađenim artefaktima, datirani na kraj 12. stoljeća. Istraživanja upućuju na mogućnost da je crkva podignuta na temeljima još starijeg sakralnog objekta. Romanička crkva bila je trobrodna građevina koja je tijekom vremena nadograđivana u duhu kasnogotičke sakralne arhitekture.

U vrijeme osmanskih osvajanja crkva je srušena, a kasnije je na njezinim temeljima izgrađena kasnobarokna crkva sv. Jurja.

Dio zapadnih zidova utvrde i sjeverozapadna kula uništeni su tijekom gradnje barokne crkve sv. Jurja 1752. godine. Gradnju je pokrenuo srijemski biskup Ladislav Szörenyi. Kasnije je crkva izgubila svoju sakralnu namjenu i pretvorena je u žitnicu. Utvrda je imala i stambenu funkciju, no nakon što je njezin stambeni trakt spaljen 1943. godine, prostor je potpuno napušten.

Arheološka istraživanja otkrila su ostatke gotičke dvoranske crkve, brojne srednjovjekovne strukture, ali i novovjekovne i barokne slojeve. Tijekom istraživanja pronađeni su i kvalitetno obrađeni gotički kameni ulomci.

Obnova Starog grada Kaptola

Pokrenut je veliki projekt rekonstrukcije i obnove vrijedan gotovo šest milijuna eura, kojim će ova srednjovjekovna utvrda ponovno postati važno mjesto kulturnog i društvenog života.

Planirana obnova uključuje uređenje prostora za kulturna događanja, dok će dio kompleksa služiti za smještaj povijesnog arhiva Požeška biskupija i Stolni kaptol sv. Petra. Projekt obnove predstavlja važan korak u očuvanju slavonske kulturne baštine te će Starom gradu Kaptolu vratiti značaj koji je imao stoljećima kao središte duhovnog, kulturnog i povijesnog života ovoga kraja.

Literatura

Izvor: Tajne hrvatskog srednjovjekovlja, Leksikon utvrda Hrvatske