Na kamenoj uzvisini iznad Vinodolske doline, svega nekoliko kilometara od Crikvenice, i danas se uzdižu ruševine grižanskoga kaštela. Nekadašnja utvrda Frankopana stoljećima je nadzirala prolaz između obale i unutrašnjosti, no priča o Grižanama mnogo je starija od srednjega vijeka. Podno njezinih zidina pronađeni su tragovi života koji sežu sve do brončanoga doba, zbog čega je ovo jedno od rijetkih mjesta na hrvatskoj obali gdje se može pratiti gotovo neprekinuti kontinuitet naseljavanja.
Smješten na spoju plodne Vinodolske doline i strmih stijena koje vode prema Gorskome kotaru, grižanski je kaštel imao izniman strateški položaj. Tko je nadzirao ovu uzvisinu, imao je pregled nad prometnim pravcem koji je stoljećima povezivao primorje s unutrašnjošću.
Kaštel koji je čuvao Vinodol
Grižane se prvi put spominju 1288. godine u Vinodolskom zakoniku, jednom od najvažnijih hrvatskih srednjovjekovnih pravnih spomenika. Tada su bili jedan od kaštela u vlasti knezova Krčkih, kasnijih Frankopana, jedne od najmoćnijih hrvatskih velikaških obitelji.
U sastavu njihove državine ostali su do 1449. godine, kada je podjelom frankopanskih posjeda grad pripao Nikoli V. Frankopanu. Time započinje razdoblje čestih promjena vlasnika koje odražavaju složene političke prilike u Hrvatskoj druge polovice 15. stoljeća.
Nakon smrti Bartola X. Ozaljskog, Nikolina kći Margareta prodala je Grižane 1474. godine Martinu IV. Frankopanu. Već nekoliko godina poslije grad zaposjeda njegov brat Ivan VII. Krčki, što je Martina navelo da svoje posjede oporučno ostavi kralju Matiji Korvinu. Kralj je njegovu posljednju volju proveo 1480. godine, a Grižane su ubrzo darovane Stjepanu III. Modruškom i Bernardinu Frankopanu.
Poslije Bernardinove smrti grad prelazi njegovim nasljednicima, a zatim u posjed obitelji Zrinski, koja njime upravlja sve do sloma Zrinsko-frankopanske urote 1671. godine. Nakon toga vlasništvo prelazi na državne ustanove Habsburške Monarhije, da bi 1749. godine bilo prodano Bečkoj bankovnoj deputaciji sa sjedištem u Ljubljani.
Samo dvije godine poslije snažan potres teško je oštetio kaštel, nakon čega je napušten i prepušten propadanju.
Kako je izgledao grižanski kaštel?
Ruševine se danas prostiru na vrhu velike kamene gromade čije strme padine predstavljaju prirodnu obranu. Utvrda se pruža u smjeru zapad–istok u duljini od približno 75 metara, dok joj najveća širina doseže oko 85 metara.
Najbolje je očuvana gradska jezgra na najvišem, sjeveroistočnom dijelu lokaliteta. Činili su je dvokrilni palas, tri okrugle ugaone kule i utvrđeno dvorište, dok se oko jezgre razvijalo utvrđeno predgrađe s više građevina povezanih obrambenim zidovima.
I danas raspored ruševina jasno pokazuje kako je izgled utvrde bio prilagođen zahtjevnom kamenitom terenu na kojem je podignuta.
Priča o Grižanama počinje mnogo prije Frankopana
Iako je srednjovjekovni kaštel najprepoznatljiviji spomenik ovoga mjesta, arheološki nalazi pokazuju da je područje Grižana bilo naseljeno tisućama godina prije njegove gradnje.
U podnožju kaštela, na lokalitetu Podbadanj, nalazila se velika liburnska nekropola s grobnim humcima. Ondje su pronađeni brončani mač iz 10. stoljeća prije Krista, fibula grižanskoga tipa, ostava brončanih kopalja te brojne narukvice koje svjedoče o razvijenoj zajednici koja je ovdje živjela još u prapovijesti.
Nažalost, velik dio nekropole uništen je otvaranjem kamenoloma, zbog čega su brojni arheološki tragovi nepovratno izgubljeni.
Jedna od najneobičnijih priča povezanih s Grižanama odnosi se na brončani mač koji se danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.Prije nego što je prepoznata njegova iznimna vrijednost, mještani nisu znali koliko je star ni koliko je rijedak. Djeca su se njime godinama igrala po okolnim livadama, zabijala ga u zemlju, a vrh mu je čak bio naknadno naoštren turpijom. Tek kasnije stručnjaci su utvrdili da je riječ o jednom od značajnih nalaza hrvatskoga brončanog doba.
Tragovi Rimljana pod zidinama
Na starost naseljavanja upućuju i nalazi iz antičkoga razdoblja. U blizini ruševina uočen je sloj tamne zemlje ispunjen ulomcima rimskih tegula i keramike, dok su između Grižana i obližnjega Belgrada pronađeni ulomci amfora koji upućuju na to da su okolne terase bile obrađivane još u antičko doba.
Takvi nalazi pokazuju da je prostor oko današnjega kaštela bio važan mnogo prije dolaska Frankopana.Danas grižanski kaštel mirno promatra Vinodolsku dolinu. Njegove ruševine podsjećaju na razdoblje Frankopana i Zrinskih, no arheološki nalazi otkrivaju da je ovo mjesto bilo važno još tisućama godina prije nego što su podignuti njegovi bedemi.
Grižane nisu samo još jedna srednjovjekovna utvrda. One predstavljaju jedinstven lokalitet na kojem se može pratiti gotovo neprekinuti slijed života – od brončanoga doba i Liburna, preko Rimljana i srednjovjekovnih velikaša, pa sve do današnjih dana, kada njihove ruševine i dalje svjedoče o dugoj povijesti Vinodola.
Literatura
Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek
Ranko Starac, Grižane, Monografija Putovima Frankopana
