Povijest je prepuna gradova i utvrda koje su stoljećima oblikovale krajolik, a zatim gotovo potpuno nestale. Jedna od najvećih zagonetki slavonskog Posavlja upravo je srednjovjekovni kaštel Arky. O njemu govore stare isprave i zemljovidi, u njemu je boravio kralj Žigmund Luksemburški, a stoljećima je čuvao jedan od najvažnijih prijelaza preko Save. Danas, međutim, nitko ne može sa sigurnošću reći gdje se točno nalazio.
Prijelazi preko Save tijekom srednjega vijeka imali su veliko vojno, trgovačko i gospodarsko značenje. Njima su prolazili trgovački putovi, vojske i putnici, pa nije čudno da su upravo na takvim mjestima podizane utvrde. Njihova je zadaća bila štititi prijelaze, nadzirati promet i ubirati carine. Oko njih su često nastajala i manja naselja, no o Arkiju nije sačuvano dovoljno podataka da bismo mogli sa sigurnošću potvrditi da je ondje postojalo veće naselje.
Ostaci utvrde Arky na zemljovidu iz 18. stoljeća (“Alte Sternschanz” – stari zvjezdasti opkop). Izvor: Vukovarska utvrda Vukovo
Utvrda kralja Žigmunda
Najvjerojatnije je Arky podignut početkom 15. stoljeća, u vrijeme križarskih pohoda ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog protiv bosanskih velikaša i bogumilske hereze.
Žigmund je 1407. godine uz Savu gradio niz utvrda koje su mu trebale služiti kao sigurno zaleđe tijekom vojnih pohoda prema Bosni. Jedna od njih bio je upravo Arky. Iste je godine u utvrdi dograđena osmatračka kula, a neposredno prije vojnog pohoda u njoj je boravio i sam kralj Žigmund.
Kaštel Arky ponovno se spominje 1529. godine, kada je kralju Ferdinandu javljeno da se Ibrahim-paša sprema zauzeti utvrde Arky i Brod te priprema drvenu građu za gradnju mosta preko Save. Do 1535. godine posjednik Arkija bio je naslovni srpski despot Stjepan Berislavić Grabarski. U osmansko vrijeme na tom se mjestu nalazila i važna skela preko Save.
Vodena utvrda koja je nestala
Pronaći danas temelje Arkija iznimno je teško. Stare karte upućuju na to da se nalazio na ušću rijeke Bosne u Savu, zbog čega se pretpostavlja da nije bio klasični kameni grad, nego drvena vodena utvrda, takozvani wasserburg. Takve su građevine bile okružene vodom i opkopima te prilagođene močvarnim područjima velikih riječnih dolina.
Arky je čuvao jedan od važnih prijelaza preko Save, dok se s druge strane rijeke nalazila još jedna utvrda od strateške važnosti. Zajedno su nadzirale promet ljudi, robe i vojske između Slavonije i Bosne.
Zašto ga je danas gotovo nemoguće pronaći?
Detalj karte iz 19. stoljeća s ucrtanom pozicijom “starog šanca”, mogućom lokacijom utvrde Arky. Izvor: Vukovarska utvrda Vukovo
Jedan od razloga zbog kojih je položaj Arkija i danas nepoznat leži u prirodi samih rijeka. Tijekom posljednjih nekoliko stoljeća tokovi Save i Bosne znatno su se mijenjali. Rijeke su stvarale nova korita, odnosile obale i zatrpavale stare rukavce nanosima.
Zbog toga nije isključeno da se mjesto na kojem je nekada stajao Arky danas nalazi kilometrima udaljeno od izvornog položaja. Postoji mogućnost da ga je rijeka djelomično ili potpuno odnijela, ali i da je utvrda namjerno srušena tijekom kasnijih razgraničenja.
Gdje je zapravo bio Arky?
Danas ne postoji jedinstven odgovor na to pitanje.
Jedna pretpostavka povezuje Arky s prostorom današnjih Sikirevaca ili Jaruga. Sam naziv Arky mogao bi upućivati na riječ jarak, odnosno obrambeni opkop kojim je utvrda bila okružena. Na kartama iz 18. stoljeća između Sikirevaca i Save ucrtan je krajiški čardak također okružen opkopom, pa nije isključeno da je podignut na mjestu starije srednjovjekovne utvrde.
Druga teorija smješta Arky u današnji Jarak kod Srijemske Mitrovice, no za to zasad nema čvrstih povijesnih ni arheoloških dokaza. Postoji i pretpostavka da se nalazio na prostoru današnjeg Slavonskog ili Bosanskog Šamca, gdje je kasnije postojala utvrda poznata kao Lukačev šanac.
U okolici Jaruga provedena su probna arheološka istraživanja tijekom kojih su pronađeni prapovijesni lokaliteti te manja količina srednjovjekovne keramike na lokalitetu Selište, no ti nalazi zasad nisu dovoljni za pouzdanu identifikaciju Arkija.
Dok mnoge srednjovjekovne utvrde i danas dominiraju krajolikom, Arky je gotovo potpuno nestao. O njemu svjedoče tek rijetke isprave, stare karte i nekoliko arheoloških tragova. Upravo zato njegova priča ostaje jedna od najzanimljivijih neriješenih zagonetki srednjovjekovne Hrvatske, koju će možda razriješiti tek neka buduća istraživanja.
Literatura
Izvor: Vukovarska utvrda Vukovo
