Na prostoru kod današnje župne crkve Svih svetih u Sesvetama nekad se nalazio kaštel prečasnog Kaptola.
Sesvete su krajem 15. i tijekom 16. stoljeća bile izložene čestim napadima Osmanskog Carstva. Već oko 1482. godine osmanlijska vojska poharala je ovaj kraj, a takvi napadi su se nastavili i kasnije. Zbog toga je Zagrebački kaptol odlučio sagraditi kaštel kako bi zaštitio stanovništvo i svoje posjede. Kaštel je bio građen od zemlje i drva, a slična utvrda podignuta je i u Sesvetskom Kraljevcu.
Nakon što je opasnost od Osmanlija prošla krajem 17. i početkom 18. stoljeća, kaštel je izgubio svoju obrambenu ulogu. Postupno je napušten, a njegovi obrambeni dijelovi su srušeni i izravnani. Sredinom 18. stoljeća jedva su se mogli vidjeti tragovi te utvrde. U to vrijeme počinje obnova i razvoj Sesveta, potaknuta reformama Marije Terezije. Razvija se gospodarstvo i trgovina, a važnu ulogu u razvoju mjesta imaju prometnice.
Iako kaštel danas više ne postoji, njegov izgled može se približno zamisliti na temelju povijesnih izvora i oblika terena. Sastojao se od središnjeg dijela i okolnog podgrađa na istoku i jugu. Bio je okružen obrambenim jarcima i palisadama na zemljanim nasipima. Postojalo je više redova jaraka koji su otežavali pristup, a do kaštela se dolazilo preko drvenih mostova.
Unutar kaštela nalazila se drvena crkva s visokim zvonikom koji je služio kao stražarnica. Tu su bile i druge drvene zgrade, poput župnog stana, spremišta za žito i prostorija za kaptolske službenike. U podgrađu su se nalazile kuće i gospodarske zgrade.
Sesvetski kaštel danas predstavlja zanimljiv primjer nekadašnje obrambene gradnje i pokazuje kako su se ljudi u prošlosti štitili od opasnosti.
Literatura
Damir Fofić, Otkrivena tajna sesvetske povijesti: Na prostoru kod današnje crkve postojao je kaštel, sesvete-danas.hr
