Ivan i Kristofor Konjski dobili su 1477. godine dozvolu od kralja Matije Korvina da unaprijede svoju drvenu utvrdu na posjedu Selnica. Zanimljivo je da se dugo mislilo kako se ta starija drvena utvrda nalazila baš na mjestu današnje kamene, no arheološki dokazi to nisu potvrdili. Čini se da je stajala negdje drugdje na njihovom posjedu.
Povijest utvrde
Nakon što je obitelj Konjski izumrla u 17. stoljeću, utvrda je promijenila nekoliko vlasnika. Godine 1772. dolazi u ruke zagrebačkog biskupa, koji ju pretvara u žitnicu. Tada je i snižena te dobiva krov kakav ima i danas. No, već nakon oduzimanja crkvenih posjeda početkom 20. stoljeća, utvrda počinje propadati. Dodatno je oštećena u Drugom svjetskom ratu.
Krajem 15. stoljeća nastaje utvrda kakvu danas poznajemo. U prvoj polovici 16. stoljeća dodatno je ojačana zemljanim bedemima i opkopima. Utvrda je imala važnu obrambenu ulogu u vrijeme osmanskih prijetnji. S dva opkopa, bastionskim zidom i vjerojatno palisadama, predstavljala je ozbiljnu prepreku napadačima. Prilaz utvrdi bio je moguć samo preko prilaznog mosta na kojem su se nalazila dva pokretna mosta.
Posebnost Konjščine je što pripada nizinskim utvrdama, koje su rijetke u Hrvatskoj. Većina naših starih gradova smještena je na uzvisinama, dok je ova građena na ravnijem terenu.
Izgled utvrde
Sama utvrda ima četverokutnu jezgru, a na sredini svake strane nalazi se kula: jedna četvrtasta, dvije polukružne i jedna potkovasta. Takav raspored omogućavao je obranu sa svih strana. Nekada je imala podrum, prizemlje i najmanje dva kata, a moguće i tri. Danas su očuvani samo prizemlje i prvi kat.
Na utvrdi su se nalazile mnoge puškarnice – otvori kroz koje se pucalo. Neke su bile kruškolikog oblika, neke prilagođene samostrijelima, a postoje i tzv. “dvocijevne” puškarnice. Posebno je zanimljiv jedan otvor na sjevernoj kuli koji omogućuje kosi hitac prema dolje – detalj koji govori o promišljenoj obrani. Postoje i otvori za koje se pretpostavlja da su služili za manje topove.
Obnova započinje tek 1997. godine, a cilj je vratiti utvrdi njezin izvorni izgled.
Literatura
Izvor: Filip Šimunjak, Stari grad Konjščina – rekonstrukcija
