Na vrhu strme Kostelske gore, tri kilometra sjeverozapadno od Pregrade, uzdižu se ruševine Starog grada Kostela. Ova srednjovjekovna utvrda nekoć je bila važno središte moći u Hrvatskom zagorju. Ispod Starog grada nalazi se crkva sv. Mirka. Župa Kostel spominje se 1334. godine.
Povijest Starog grada Kostela
Kostelgrad je, zajedno s Krapinom, činio jezgru velikog vlastelinstva, a samo ime vuče korijen iz latinske riječi castellum – mala utvrda. Iako se prvi put spominje 1330. godine, njegov izgled i položaj sugeriraju da je nastao i ranije, vjerojatno sredinom 13. stoljeća. Pretpostavlja se da ga je podigao zagorski knez Farkaš, uz odobrenje kralja Bele IV. Još tada Kostel je imao stratešku važnost – s visine je nadzirao okolne putove i doline.
Kroz stoljeća su se nad njim izmjenjivali brojni gospodari: moćni Gisingovci, češki kralj Otokar II., hrvatsko-ugarski vladari, grofovi Celjski, pa sve do poznatih obitelji poput Keglevića. Svaka od njih ostavila je svoj trag, a posebno se ističe Petar II. Keglević koji je staru utvrdu preoblikovao u renesansnu rezidenciju.
No kao i mnogi stari gradovi i ovaj je s vremenom napušten. Polovicom 18. stoljeća plemići sele u udobnije dvorce (Dubrava i Gorica) i kurije u podnožju, a Kostelgrad polako prepuštaju zubu vremena.
Izgled Kostelgrada
Ostaci Kostelgrada nalaze se na vrhu brda koje je s tri strane vrlo strmo, a od ostatka Kostelske gore odvojeno dubokim sedlom. Takav položaj nije bio slučajan. Pružao je dobru zaštitu i odličan pogled na okolinu.
Najstariji dio utvrde čini njezina unutarnja jezgra, nepravilna oblika, unutar koje se nalazi manje dvorište. S jedne strane štitili su ga visoki bedemi, a s druge su se uzdizala stambena krila nekadašnjeg palasa, katnice s velikim prozorima okrenutima prema dvorištu.
Oko te jezgre prostire se vanjski obrambeni pojas koji zatvara dugo i usko dvorište. Taj sustav zidina dodatno je ojačan kulama: manjim polukružnim kulama na zapadu, ulaznom kulom na jugu i velikom baterijskom kulom, koja je i danas najbolje očuvani dio grada. Njezini debeli zidovi, osobito onaj okrenut prema prilazu, jasno pokazuju koliko se pazilo na obranu.
Sjeverna strana utvrde također je bila zaštićena dodatnim zidom i manjim dvorištem, dok je prema najpristupačnijoj strani bio iskopan dubok obrambeni jarak.
Obnova Starog grada Kostela
Kostelgrad posljednjih godina ponovno oživljava kroz istraživanja i obnovu. Konzervatorski radovi započeli su 2016. godine, a 2018. godine krenula su i arheološka istraživanja u dvorištu Staroga grada Kostela, sjeverozapadno od baterijske kule. Uređeni su pristupi, učvršćeni dijelovi zidova i omogućeno sigurnije kretanje posjetitelja.
Radovi su nastavljeni i sljedećih godina, uz dodatna istraživanja koja su otkrila nove slojeve prošlosti, posebno u istočnom dijelu dvorišta. Pronađeni su ostaci građevina iz kasnijih faza razvoja grada, što pokazuje da se Kostel mijenjao i nadograđivao kroz vrijeme.
Obnova se nastavlja i danas, s ciljem očuvanja ovog vrijednog lokaliteta, ali i njegova približavanja posjetiteljima. Tako Kostelgrad, iako stoljećima star, polako ponovno dobiva svoje mjesto na karti utvrda i kulturne baštine Zagorja.
Literatura
Enciklopedija Hrvatskog zagorja, Kostelgrad, https://ehz.lzmk.hr/Index
Hrvatski restauratorski zavod, https://www.hrz.hr/aktualno/novosti-i-obavijesti/konzervatorsko-restauratorski-radovi-na-starom-gradu-kostelu/
Informativna katolička agencija, https://ika.hkm.hr/najave/sv-mirko-u-kostelu/
