Na istočnim obroncima Psunj, nedaleko sela Čečevac i Šnjegavić, nalaze se ostatci nekadašnje benediktinske opatije sv. Mihovila na Rudini. Ovaj mirni i slikoviti kraj danas je poznat po arheološkim nalazima i zanimljivoj prošlosti zbog koje ga mnogi nazivaju požeškim Monte Cassinom.
Naziv „požeški Monte Cassino” nije slučajan. Kao što je Monte Cassino bio jedno od najvažnijih središta benediktinskog reda u Europi, tako je i Rudina tijekom srednjega vijeka predstavljala važno duhovno, kulturno i gospodarsko središte ovoga dijela Slavonije.
Smještena na izdvojenom i mirnom položaju među obroncima Psunja, opatija sv. Mihovila stoljećima je okupljala redovnike, čuvala pisanu kulturu i bila jedan od ključnih crkvenih centara Požeške kotline. Upravo zbog toga Rudina se u stručnim i popularnim tekstovima često uspoređuje s mnogo poznatijim talijanskim samostanom.
Rudina je tijekom srednjega vijeka bila važno duhovno i kulturno središte. Benediktinski samostan sv. Mihovila ovdje je djelovao stoljećima, sve do vremena osmanskih osvajanja. Povijesni izvori navode kako su turske čete zapalile samostan oko 1450. godine, a opatija je konačno prestala djelovati 1536. godine.
Arheološka istraživanja na Rudini
Tlo Rudine skriva tragove iz mnogih povijesnih razdoblja. Arheolozi su pronašli ostatke prapovijesne keramike, ali i rimske opeke, što pokazuje da je ovo mjesto bilo naseljeno još u antičko doba.
Posebno je zanimljiv nalaz grobnice iz 3. ili 4. stoljeća u kojoj je pronađena ploča s urezanim simbolom ribe.
Posebno je zanimljiv nalaz grobnice iz 3. ili 4. stoljeća u kojoj je pronađena ploča s urezanim simbolom ribe. Riba je jedan od najstarijih simbola ranog kršćanstva. U vrijeme kada su kršćani još uvijek bili proganjani unutar Rimskog Carstva, simbol ribe služio je kao prepoznatljiv, ali diskretan znak pripadnosti kršćanskoj zajednici.
Grčka riječ za ribu, ichthys (ΙΧΘΥΣ), ujedno je bila akrostih za rečenicu „Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj”. Zbog toga se simbol ribe često pojavljuje na ranim kršćanskim grobovima, predmetima i mjestima okupljanja, a njegov pronalazak na Rudini upućuje na postojanje kršćanske zajednice na ovom prostoru još u kasnoj antici.
Arheološka istraživanja započela su 1980. godine pod vodstvom arheologinje Dubravka Sokač-Štimac iz Gradskog muzeja u Požegi. Tada je otkrivena manja romanička crkva, a kasnija istraživanja od 1986. do 1989. godine otkrila su mnogo veći kompleks.
Pronađena je trobrodna romanička crkva s tri polukružne apside, zvonikom, sakristijom i ostatcima samostana. Uz južnu stranu crkve nalazila se i gotička crkva.
Dodatna istraživanja proveo je Institut za arheologiju 2002. i 2003. godine. Tada je otkriveno nekoliko grobova, među kojima se posebno ističe grob u kojem je pronađena olovna papinska bula, rijedak i vrijedan nalaz.
Rudinske glave
Rudina danas je najpoznatija po takozvanim rudinskim glavama, neobičnim kamenim konzolama koje su nekoć ukrašavale gornje dijelove samostanske crkve. Na njima su isklesana lica muškaraca i žena različitih izraza, frizura i obilježja, zbog čega već desetljećima izazivaju zanimanje povjesničara umjetnosti, arheologa i posjetitelja.
Pretpostavlja se kako su nastale tijekom 12. stoljeća, u vrijeme izgradnje romaničke crkve, a služile su kao dekorativni i simbolički elementi arhitekture. Ipak, njihovo pravo značenje nije potpuno razjašnjeno. Neki istraživači smatraju da prikazuju stvarne osobe – možda donatore, graditelje ili pripadnike lokalnog plemstva – dok drugi vjeruju kako je riječ o simboličkim prikazima ljudskih osobina, moralnih poruka ili čak srednjovjekovnih predodžbi dobra i zla.
Posebnu pažnju privlači njihova izražajnost. Za razliku od strogo stiliziranih prikaza karakterističnih za dio romaničke umjetnosti, rudinske glave djeluju vrlo individualizirano i gotovo „živo”. Upravo zbog toga postale su jedan od najprepoznatljivijih simbola srednjovjekovne umjetnosti Slavonije i važan dokaz kulturne razvijenosti nekadašnje opatije sv. Mihovila.
Literatura
Izvori: Mrežna stranica Instituta za arheologiju, iarh.hr
Mrežna stranica Turističke zajednice Požeško-slavonske županije, visitslavonia.hr
