Utvrda Gračanica, poznata i pod imenima Gradac, Kula ili Turski grad, nalazi na južnim obroncima Požeške gore sjeveroistočno od sela Baćin Dola i Cernika, na brdu visokom 402 metra.
S utvrde se pruža širok pogled prema Novoj Gradiški i Bosni i Hercegovini. Danas do nje najlakše vodi put iz sela Baćin Dol, koje se smatra nasljednikom nekadašnjeg podgrađa stare utvrde.
Povijest utvrde
U izvorima se Gračanica spominje još 1525. godine, kada ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelović potvrđuje posjede obitelji Dessewffy Cernički.
Tada se tvrđava naziva Lehovac ili Željezna vrata. Povjesničari smatraju da je prvotna utvrda podignuta još krajem 12. ili početkom 13. stoljeća, a izgradili su je pripadnici roda bana Borića kako bi zaštitili svoje posjede.
Naslijedili su je Cernički, grana roda bana Borića, a potom njihov ogranak Dessewffy Cernički, koji su je srušili te u 15. stoljeću podignuli novu utvrdu pod imenom Lehovac ili Vaskapu.
Osmanlije su osvojile utvrdu 1536. godine te su je koristile kao promatračnicu i signalnu postaju. Nakon poraza Osmanlija utvrda je napuštena i prepuštena propadanju
Izgled utvrde
Utvrda je bila ovalnog oblika, okružena obrambenim jarkom, a u nju se ulazilo preko velike kule i pokretnog mosta. Unutarnje dvorište služilo je kao sklonište za lokalno stanovništvo u slučaju iznenadnih napada.
Uz južni zid nalazio se stambeni dio s palasom, dok je uz zidine bila podignuta drvena obrambena galerija. U dvorištu utvrde nalaze se temelji utvrde iz 14. stoljeća. Utvrda je građena lomljenim kamenom.
Legenda vezana uz Gračanicu
Najpoznatija predaja govori o željeznim vratima skrivenima ispod ruševina. Prema narodnom vjerovanju, ona čuvaju ulaz u podzemne hodnike u kojima se skriva golemo blago. Motiv blaga skrivenog u tunelima ispod utvrda zabilježen je i kod obližnjeg Kamengrada
Motiv skrivenog blaga i podzemnih hodnika čest je u narodnim predajama vezanima uz stare gradove i utvrde diljem Hrvatske i Bosne.
Takve predaje najčešće su nastajale oko napuštenih srednjovjekovnih gradova čije su urušene zidine, podrumi i zatrpani prolazi kroz stoljeća poticali maštu lokalnog stanovništva.
U narodnoj predaji podzemni hodnici često simboliziraju skriveni svijet stare vlasti, ratnih opasnosti i izgubljenog bogatstva, dok priče o zakopanom blagu odražavaju sjećanje na burna vremena osmanskih osvajanja i naglih napuštanja utvrda.
Literatura
Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek
