U Iloku je pronađen predmet koji bi mogao promijeniti dosadašnje spoznaje o najstarijim tragovima mađarskog jezika. Riječ je o brončanom ogledalu iz 10. stoljeća, na čijoj je poleđini urezan runski natpis za koji stručnjaci tvrde da je čak dva stoljeća stariji od dosad poznatih zapisa na mađarskom jeziku.

Neobičan nalaz predstavljen je javnosti u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja u Gradski muzej Vinkovci. Ogledalo je pronađeno prije dvije godine na području Iloka, a prema riječima više muzejske savjetnice Anite Rapan Papaeše, riječ je o iznimno rijetkom predmetu koji nosi natpis pisan runskim pismom, najstarijim oblikom pisma u Europi.

Stručnjaci smatraju kako se iza neobičnog niza znakova vjerojatno krije svojevrsna molitva ili zaziv za ozdravljenje. Posebnu težinu nalazu daje činjenica da su predmeti s runskim zapisima iznimno rijetki.
U svijetu ih je poznato manje od stotinu, a vinkovačko ogledalo jedini je takav primjer izrađen u bronci. Izrađeno je tehnikom lijevanja izgubljenog voska, jednom od najsloženijih metalurških tehnika ranog srednjeg vijeka.

Kako bi približili priču široj publici, vinkovački muzej odlučio je cijelo predstavljanje povezati s temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja – povezivanjem kultura i zajednica. Uz ogledalo je postavljena i izložba „Mađari u Vinkovcima”, posvećena mađarskoj zajednici koja stoljećima živi u gradu na Bosutu.

Kuriozitet cijele priče je i način na koji je muzej komunicirao nalaz na društvenim mrežama. Umjesto suhoparne arheološke objave, muzealci su runski natpis približili suvremenoj publici humorom i internetskim jezikom.

U jednoj od objava natpis je opisan kao srednjovjekovni “Facebook komentar” star gotovo tisuću godina, uz duhovitu interpretaciju dijela teksta: „Au! Ah! Vrag!“. Tako je drevni predmet pretvoren u viralnu priču o tome kako se ljudi, bez obzira na stoljeća koja ih dijele, zapravo nisu mnogo promijenili.
U drugoj objavi muzealci su brončano ogledalo nazvali “čarobnim ogledalom koje spaja prošlost i sadašnjost, Hrvatsku i Mađarsku, draž i odraz”.
ZavičajnaUpravo je ta kombinacija ozbiljne znanstvene vrijednosti i suvremene komunikacije izazvala veliku pažnju javnosti. Nalaz iz Iloka tako danas nije samo arheološki artefakt.
On otvara pitanja o ranim kontaktima naroda u Podunavlju, o jezicima i simbolima koji su se koristili prije gotovo tisuću godina, ali i o tome kako muzeji u 21. stoljeću mogu drevne priče ponovno učiniti živima i razumljivima suvremenoj publici


