Nedaleko od Hlebina, svega dva kilometra dalje, smjestilo se selo Struga – mjesto koje i danas skriva jednu od najzagonetnijih priča podravskog kraja. U središtu te priče nalazi se Svetinjski breg. Uzvisina koju prati zanimljiva narodna predaja.
Prema povijesnim zapisima, upravo se na tom mjestu nalazila crkva Blažene Djevice Marije u Strugi, koja se prvi put spominje još davne 1334. godine u popisu župa zagrebačke biskupije.
Istraživanja provedena na području gornje Podravine tijekom 2014. godine otkrila su da je ovaj prostor bio naseljen kroz različita razdoblja. Od prapovijesti, preko antike, pa sve do razvijenog i kasnog. srednjeg vijeka.
Pronađeni su ulomci keramike, građevinski materijal, ali i ljudske kosti, što jasno upućuje na postojanje sakralnog kompleksa s grobljem.
Predaje o crkvama koje su „propale u zemlju” vrlo su čest motiv u narodnoj tradiciji Hrvatske i šireg slavenskog prostora. Najčešće se povezuju s razdobljem osmanskih provala, velikih ratova ili naglih razaranja kada su čitava naselja i sakralni objekti nestajali iz krajolika.
U kolektivnom sjećanju lokalnog stanovništva takvi su događaji često objašnjavani slikom crkve koja je „potonula”, „urušila se” ili „nestala pod zemljom”. Takve predaje nerijetko nastaju upravo na mjestima gdje su kasnije ostali tek slabi tragovi zidova, groblja ili uzvisine obrasle travom i šumom. Motivi potonulih crkava posebno su česti u močvarnim i riječnim krajevima Podravine, Posavine i Turopolja, gdje je voda dodatno pojačavala dojam da je nekadašnje svetište doslovno nestalo u zemlji ili blatu.
Geofizička istraživanja lokaliteta Svetinjski breg
Posebno važna bila su geofizička istraživanja iz 2018. godine. Tada je, bez kopanja, pomoću suvremenih metoda, otkriven točan položaj crkve. Pokazalo se da je bila duga oko 20 metara i široka 9 metara, uz dodatnu sakristiju na sjevernoj strani. Cijeli prostor bio je ograđen zidom koji je zatvarao kružni prostor promjera oko 90 metara. Osim crkve i groblja, uočeni su i tragovi drugih građevina, a više o njima će se moći reći nakon provedenih arheoloških istraživanja.
Svetinjski breg u predajama
Prema jednoj od najpoznatijih priča, crkva je uništena tijekom osmanskih provala. U silini napada, kako legenda kaže, crkva je “propala u zemlju”. Mještani su navodno do nje dolazili preko jednostavnog mosta, jer je područje oko nje bilo okruženo vodom.
Zanimljive su i priče o gradnji crkve. Cigla se, kaže predaja, proizvodila na području današnjih Hlebina, dok je kamen dopreman izdaleka, s Kalnika zapregama, ili čak iz Slovenije splavima rijekama. Tijekom istraživanja lokaliteta Struga 1925. godine pronađeni su temelji crkve Blažene Djevice od Struge i utvrde koja se navodno nalazila uz crkvu. Također su pronađeni i drveni dijelovi obrambenog nasipa, dijelovi oružja poput sablji, buzdovana i kugli koji su odvezeni u Zagreb, dok se u Gradskom muzeju u Koprivnici nalazi medaljon iz Struge s oznakom križa i svetaca ispod križa.
Uz crkvu se veže i predaja o čudotvornom kipu Blažene Djevice Marije. Nakon razaranja crkve, kip je nestao, a o njegovoj sudbini postoje tri teorije: da se nalazi u Mađarskoj, u Drnju ili u Molvama.
Mnogi smatraju da je upravo Drnje najizglednija lokacija, osobito zbog kasnijeg razvoja marijanskog štovanja i zapisa o hodočašćima te čudesnim ozdravljenjima.
Druga predaja govori o masovnom vjenčanju koje se navodno dogodilo uoči osmanskog napada. Prema predaji, u crkvi se vjenčalo 12 ili čak 22 para. Svi su, kaže legenda, poginuli kada se crkva urušila tijekom napada.
Literatura
Mrežna stranica Općine Hlebine, hlebine.hr
Turistička zajednica područja Središnja Podravina
Geofizička istraživanja lokaliteta Hlebine – Svetinjski breg 2018. godine, Annales Instituti Archaeologici XV/2019.
