Arheološkim radovima započelo je dosad najobuhvatnije istraživanje Starog grada Dubovca. Projekt je pokrenuo Grad Karlovac u suradnji s Muzejima grada Karlovca i vrijedan je 2,9 milijuna eura, od kojih je 2,5 milijuna eura iz ITU mehanizma, a ostatak osiguran u gradskom proračunu.
Njime je predviđena sanacija i uređenje dijelova karlovačkog Starog grada, rekonstrukcija prilazne ceste koja će imati dva traka i izgradnja dva parkirališta, s 56 i 16 parkirališnih mjesta, te arheološka istraživanja na mjestu nekadašnje crkve sv. Mihovila, na oba parkirališta, u atriju dvorca i zemljanom humku, površina od oko tisuću četvornih metara.
– Pronašli smo ostatke crkve, otvorena je otprilike jedan trećina, otkrili smo apsidu i krenuli se dalje širiti unutar broda crkve. Ostatke groblja smo pronašli, ali groblje je uništeno. Našli smo ljudske ostatke, kosti, ali ne unutar grobova. Samo smo jedan pronašli jer je jako duboko ukopan. Pretpostavljam da su grobovi preneseni prilikom gradnje nove crkve i formiranja novog groblja, kazala je arheologinja Maris Mesarić.
Pri tom je pronađeno puno sitnih nalaza, uobičajenih pri istraživanju grobova: ostaci krunica, nakit, prstenje, kopče od odjeće, čak i dio tekstila. Na humku kod ulaza pronađeni su, po pretpostavkama, ostaci srednjovjekovnog jarka, no to tek treba potvrditi. U dvorištu, odmah nakon pločnika, na svega 30-ak cm dubine, su pretpovijesni slojevi, ali nema srednjevjekovnog, no i to će biti precizno utvrđeno napretkom istraživanja.
Stari grad Dubovac istraživan je kroz nekoliko kampanja arheoloških istraživanja, o čemu Matea Galetić kustosica arheološkog odjela Muzeja grada Karlovca piše: “Stari grad Dubovac je višeslojan arheološki lokalitet na kojem pratimo kontinuitet života od bakrenog doba do danas. Istraživan je u nekoliko navrata u različitim arheološkim kampanjama, koje su uglavnom bile vezane uz uređenje prostora, sanacije i komunalne radove pa su istraživanja često bila ograničena veličinom zahvata.
Prva istraživanja Starog grada su dokumentirana 1958. godine prilikom prve velike sanacije objekta i drenaže, kada mu je i vraćen izgled iz 18. stoljeća. Iduće istraživanje je obavljeno tek 1997. godine, potom 2001., 2004., i 2008. godine. Navedene arheološke kampanje obavljao je Gradski muzej Karlovac (današnji Muzeji grada Karlovca). Istraživanjima su prikupljeni pokretni nalazi bakrenog doba te daleko brojniji nalazi koji su potvrdili postojanje naselja datiranog u kasno brončano i rano željezno doba. Također, dokumentirani su i sporadični nalazi iz antičkog vremena, obrambeni jarak iz srednjeg vijeka te novovjekovni nalazi.
Godine 2009. i 2010. istraživanja je obavljao Institut za arheologiju kojima je, ispod novovjekovne podrumske prostorije, potvrđen srednjovjekovni obrambeni jarak ispod kojeg su dokumentirani prapovijesni slojevi i nalazi.
Godine 2017. prilikom sanacije humka Gradski muzej Karlovac istražuje prostor uz ulazna vrata u Stari grad. Dokumentirani su novovjekovni slojevi i nalazi, a zbog ograničenosti istraživanja dublji slojevi su ostali netaknuti.
Istraživanjima 2023. godine koje je vodila tvrtka Arheo plan d.o.o. na području izvan zidina i u unutrašnjosti dvorišta dokumentirana je moguća ranija hodna površina i prapovijesni objekt s vatrištem.Naredna istraživanja donijet će veliki benefit za nadopunjavanje povijesnog mozaika Starog grada, naročito nepokretni nalazi koje očekujemo na platou s crkvicom sv. Mihovila, a pokretni nalazi bit će uvršteni u arheološke zbirke Muzeja grada Karlovca.”
