in

Branko Vodnik javio se u trenucima prijelomnima za hrvatsku književnu kritiku, no svoje najvažnije djelo nije stigao završiti

Drugi dio svog najvažnijeg dijela “Povijest hrvatske književnosti” hrvatski književnik, književni povjesničar i književni kritičar Branko Vodnik nikad nije završio.

Trebao je to biti drugi nastavak dijela koje je trebalo biti posvećeno hrvatskoj književnosti novovjekovlja,  a građa za taj svezak i danas se čuvau Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Pravim prezimenom Drechsler,  studirao je slavistiku u Zagrebu, Pragu i Krakovu, a doktorirao je na zagrebačkom sveučilištu 1905. godine.

Bio je profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i urednik časopisa ‘Nova Hrvatska’, ‘Suvremenik’ i ‘Jugoslavenska njiva’.

Prijelomni trenutak

Javio se u trenutcima koji su bili prijelomni za hrvatsku književnu kritiku, početkom 20. stoljeća. U hrvatskoj književnoj kritici Vodnik je bio zagovaratelj primjene estetskoga kriterija kao prvog.

U monografijama i raspravama kombinira biografsku i kritičko-povijesnu metodu, nastojeći ustanoviti ineterakciju između pisca i njegova naroda.

Četvrt stoljeća djelovanja zahvaćao je probleme suvremene književnosti, upuštajući se nerijetko i u novinske polemike, te je izdao prvu sustavniju povijest književnosti u Hrvata 1913.

Najcjelovitije primjere vlastite povijesne i kritičke metode pokazuje u radovima o piscima 19. stoljeća.

Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima

Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.

Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.

Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.

Drugi dio poznatog sanatorija Brestovac danas rijetki posjete, ruševine su to neobičnog spokoja i hladnoće koja obuzima

Vrančić je u svijet otišao mlad i vodio buran život, a kad je pronašao Spomenik iz Ankare, njegovo mjesto u povijesti bilo je osigurano