Dizanje kazališnog zastora oduvijek je u publike značilo početak predstave, ulaska u neki drugi svijet. Njegovo spuštanje značilo je kraj, povratak u stvarni život, koji počinje onog trenutka kada masivni zastori dotaknu kazališne daske.
Stoga ne čudi da su kazašni zastori oduvijek bili nešto posebno, velika platna prepuna simbolike i tradicije, simboli vremena i trenutka kada je koji zastor korišten. Kad govorimo o svečanim zastorima, svi odreda, koji su ikada obješeni iznad pozornice, umjetnička su djela bez presedana.
Na poručju Hrvatske djeluje sedam narodnih kazališta, čemu treba pribrojati i tri koja djeluju izvan Hrvatske, u Mostaru, Pečuhu i Subotici.
Zastori HNK Zagreb
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu posjeduje jedan željezni i sedam oslikanih zastora koji se postavljaju u različitim svečanim prigodama. Najstariji i ujedno prvi zastor u obliku lepeze nazvan “Djed, unuk i vila” pripisuje se hrvatskom slikaru Vjekoslavu Karasu. Postavljen je oko 1850. godine.
No, najpoznatiji je dakako “Hrvatski preporod” koji je 1895. godine, za otvorenje novoga kazališta, naslikao Vlaho Bukovac. U nastavku, pogledajte sve zastore!
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
