Hrvatski etnolog Zvonko Lovrenčević ostaje zapamćen kao sakupljač kulturnog blaga bilogorskog, moslavačkog i podravskog kraja. Putovao je biciklom po selima, razgovarao s ljudima i radio bilješke, a osobito je vrijedne zapise napravio na Bilogori.
Njegovi suvremenici kažu kako je slutio duboku starinu nekih hrvatskih običaja i zaključio kako mora doći na izvor narodne predaje. Tako se često kretao među ljudima s kojima je razgovarao satima, a sve kako bi zabilježio običaje i narodne predaje.
Poznat i po nadimcima Kvak i Cincek, promatrao je tako i svadbe te uporno bilježio običaje. Zabilježio je i brojne narodne priče koje su mu ispričali kazivači – osobe koje često i rado pričaju o mitovima i legendama svog kraja.
U preko pedeset godina profesionalne karijere, između ostalog je bio ravnatelj Glazbene škole u Bjelovaru i ravnatelj Gradskog muzeja u Bjelovaru. Radio je kao savjetnik u Oblasno-kulturnom Savezu Oblasti Bjelovar. U suradnji sa slikarom Ivanom Generalićem i drugima suradnicima osnovao je pedesetak folklornih društva.
Sakupljao je narodnu baštinu, proučavao je narodne plesove, pjesme, nošnje i običaje. Spašavao je od zaborava napjeve, stare glazbene instrumente poslovice i stara vjerovanja. Skladao je i svirao tamburašku glazbu, priređivao je smotre folklora. Vodio je brigu o ugroženim kulturno-povijesnim spomenicima. Bio je predsjednik bjelovarskog Ogranka folklorista.
Bilježio je jezično blago bjelovarsko-podravskog kraja, što je tiskano u Bjelovarskom zborniku 1990. i 1991. u suradnji s prof. Dragutinom Grganićem. Pisao je televizijske i filmske scenarije. Bio je suradnik Televizije Zagreb, Večernjeg lista, Bjelovarskog lista i dr. Proučavao je arheološka nalazišta, sredovjekovne utvrde, okupljao je arheologe amatere i izrađivao arheološke karte.
Proučavao je i biljke, radio je herbarije i vodio zapažanja o prirodi. Organizirao je izviđačke izlete u prirodi i logorovanja. Zanimao se za numizmatiku, astronomiju i astrologiju. Preko 50 godina vodio je istraživački i sakupljački rad, što je ostavio u zapisima, koji su objavljeni posthumno poput knjige “Folklorna glazba Bilogore” 1994. godine.
Preminuo je 11. siječnja 1990. godine a godinu dana nakon smrti, u Domu kulture u Bjelovaru održana je priredba “Kvaku u spomen”.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
