Proteklih mjeseci u muzejima, arhivima, sakristijama i zbirkama diljem Hrvatske odvijala se operacija bez presedana. Neprocjenjiva blaga, relikvije i dokumenti tisućljetne hrvatske povijesti pažljivo su otpremani prema jednoj točki: Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.
Pod okriljem visokog državnog pokroviteljstva, uz najstrožu sigurnost i duboko poštovanje prema baštini, rodila se izložba koja nije samo povijesni događaj nego i čin kulturnog pamćenja.
Izložba “U početku bijaše kraljevstvo” za javnost se otvara 17. listopada u Klovićevim dvorima, kao središnji događaj obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Riječ je o jednoj od najsloženijih i najambicioznijih izložbi u povijesti hrvatske muzeologije.
Projekt je to koji okuplja više od stotinu stručnjaka iz pedesetak institucija, preko 400 artefakata i tisuću godina priče o državnosti, identitetu i političkom kontinuitetu Hrvata. Nakon Zagreba, izložba seli u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Kraljevstvo – ideja koja traje
Za razliku od izložbi koje tematiziraju pojedine umjetnike, poput one posvećene Ivanu Meštroviću, ili koje istražuju bilateralne odnose, poput izložbe o hrvatsko-mađarskim vezama iz 2016. godine realizirane u suradnji s Mađarskim nacionalnim muzejem, i čije su pripreme trajale godinama, izložba “U početku bijaše kraljevstvo” u središte stavlja ideju hrvatske državnosti.
Upravo je ta ideja pokrenula iznimnu mobilizaciju. U svega nekoliko mjeseci, uz koncentriranu energiju, nastalo je djelo koje bi inače tražilo godine rada. U tom procesu, funkcije i titule povukle su se pred poštovanjem i stručnošću.
Raznoliki tim muzealaca, arhivista, konzervatora, povjesničara i akademika, pod koordinacijom autora prof. dr. sc. Dine Milinovića, prof. dr. sc. Tomislava Galovića i doc. dr. sc. Trpimira Vedriša, zajednički je iznio izložbu koja ne prikazuje samo povijest, već i način na koji ju živimo, tumačimo i baštinimo.
U više od 400 izložaka, od Višeslavove krstionice do Ustava Republike Hrvatske, ova izložba rekonstruira političku povijest, ali i način na koji su ljudi kroz stoljeća promišljali vlastitu pripadnost, legitimitet i institucije koje ih simboliziraju.
-
Akcija!
Hrvatska srednjovjekovna arheološka baština – Vladimir Sokol
Izvorna cijena bila je: 60 €.50 €Trenutna cijena je: 50 €.
Kroz tematski strukturirane cjeline postepeno se otkriva “mentalitet” hrvatske državnosti. Stalno prisutan, makar i u fragmentima, pod carstvima, u komunama, ili pak simbolički u formi sabora, grbova, jezika ili zakona.
Kameni kodovi identiteta
Skeptici će reći: “To je samo hrpa kamenja!” No, promotrimo li i povežemo te kamene natpise, relikvije, iluminirane rukopise, plašteve, krune i zastave, pred nama se stvara silueta jednog političkog organizma, Hrvatskoga Kraljevstva. Kroz trajanje institucija, zajedničku memoriju i borbe za samoodređenje, ono opstaje de iure i de facto.
Svaka dvorana vodi dublje u razumijevanje te borbe: od narodnih vladara i srednjovjekovne sakralne umjetnosti, preko humanističke misli i simbolike saborskih odluka, sve do preporodnih težnji, stranačkih začetaka i konačnog ustavnog priznavanja države kakvu danas poznajemo.
Glasovita Višeslavova krstionica, prvi put izložena u Zagrebu, dolazi iz stalnog postava splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Ova kamena krstionica iz 9. stoljeća nije samo liturgijski predmet, nego i simbol rađanja naroda kroz vjeru i prvi pisani trag vlastite vlasti. U njezinu je povratku u Hrvatsku ključnu ulogu odigrao i omiljeni kardinal Alojz Stepinac. To je manje poznata priča i jedna je od onih vezivnih tkiva izložbe koja povezuju stoljeća i ljude koji su živjeli za istu ideju u različitim vremenima.
Reljef Petra Krešimira IV. iz Krunidbene bazilike u Solinu svjedoči o kontinuitetu kraljevske vlasti i monumentalnosti srednjovjekovne Hrvatske. Tu je i natpis sarkofaga kraljice Jelene, ključan za rekonstrukciju loze Trpimirovića, kao i Bašćanska ploča, prvi pisani trag na narodnom jeziku koji izrijekom navodi Zvonimira, kralja.
Među svetim i svjetovnim predmetima nalazimo Anžuvinsku krunu. Tu je i škrinja sv. Šimuna, rijetki plenarij iz zagrebačke riznice i dragocjeni dokumenti poput prijepisa Salonitanske povijesti Tome Arhiđakona iz Vatikanske knjižnice.
Priča o predziđu krščanstva
Među brojnim iznimnim dokumentima ističe se i Oratio pro Croatia Bernardina Frankapana. Rijetki primjerak tiskan je u Beču 1522. godine, a posuđen za ovu izložbu iz Austrijske nacionalne knjižnice. Ovo dramatično i retorički snažno djelo predstavlja apel europskim vladarima u trenutku duboke krize, nakon poraza kod Krbave 1493. i sve učestalijih osmanskih provala.
Frankapan zaziva zajednički otpor i pomoć Hrvatskoj, koju opisuje kao “predziđe kršćanstva”. Tekst je jedno od najranijih svjedočanstava o konceptu Hrvatske kao obrambenog bedema Europe. Istovremeno je i odraz dubokog osjećaja političke pripadnosti i odgovornosti hrvatskoga plemstva.
Stoljeća turskih prijetnji i obrane kršćanstva predstavljena su kroz vojne relikvije, pulene brodova iz bitke kod Lepanta, nadgrobne spomenike junaka i prikaze bitaka.
Tiskarski stroj kao funkcionalni simbol modernizacije
U dijelu izložbe posvećenom Hrvatskom narodnom preporodu i 19. stoljeću, središnje mjesto zauzima autentični tiskarski stroj iz vremena Ljudevita Gaja. Na takvom je stroju tiskan prvi broj Novina horvatskih i njihove kulturne pratnje, Danice ilirske. Prvi su to javni tekstovi na hrvatskom jeziku, prvi politički programi preporoditelja, prve deklaracije o jezičnom i kulturnom pravu Hrvata.
Gaj, svjestan moći pisane riječi i tiska, koristi tisak za standardizaciju jezika, afirmaciju ideje jedinstva južnoslavenskih naroda i stvaranje nacionalnog diskursa koji nadilazi lokalne okvire.
Škrinja privilegija
U središtu jednog od najtiših, ali simbolički najjačih dijelova izložbe nalazi se Škrinja privilegija, zvana i Cista privilegiorum Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Predmet je to koji ne odiše sjajem zlata ni patinom kamena, ali zato govori jezikom prava, zakona i političkog pamćenja.
Riječ je o drvenoj škrinji obložnoj metalnim okovima iz 17. stoljeća. U njoj su se u Zagrebu čuvali najvažniji pravni akti, povelje i dokumenti Hrvatskoga Kraljevstva, saborske odluke, potvrde privilegija i korespondencija s kraljevima. Ova škrinja funkcionirala je kao simbolička i doslovna arhiva hrvatske državnosti. Sve što je činilo temelj političke autonomije i saborske vlasti bilo je pohranjeno upravo u njoj. Bila je pod stalnim nadzorom. Zaključavana je s više ključeva koje su držali različiti dužnosnici. Time se osiguravala zaštita i zajednička odgovornost.
Na izložbi je predstavljena ne samo kao muzejski artefakt, već kao živi dokaz pravne svijesti Hrvata o važnosti dokumentiranja i čuvanja vlastite državne volje. Škrinja privilegija nije samo spremnik papira. Ona je fizička manifestacija ideje kontinuiteta vlasti i ugovornog odnosa između naroda i vladara.
U vremenu kada se politika često vodi deklaracijama, ova škrinja podsjeća da su riječi na pergamentu, jednom zapečaćene i sačuvane, bile temelj stvarnog legitimiteta i da bez arhive nema ni nacije.
Kralj Tomislav: između činjenice i mita
Poseban segment izložbe posvećen je liku kralja Tomislava. Izvorne slike Medovića i Ivekovića, stripovi Maurovića, pa čak i etikete piva iz 1925., prikazuju kako je kralj Tomislav postao simbol narodnog identiteta.
Izložba završava rekonstrukcijom zagrebačke izložbe iz 1925. godine i instalacijom suvremenog umjetnika Vitolda Košira koja predstavlja simbolički most između prošlosti i budućnosti. Time se potvrđuje da kraljevstvo nije zatvoreno poglavlje, nego živi kod koji se aktivira svakim činom sjećanja i kulturne svijesti.
Više od izložbe: kulturno zrcalo nacije
“U početku bijaše kraljevstvo” nije samo retrospektiva. To je povijesni projekt koji stavlja u fokus pitanje: što znači biti politički narod. U vremenu koje traži redefinicije i nove temelje, ova izložba podsjeća da smo kao zajednica oblikovani u dugom trajanju, kroz nadmoćne sile, ali i vlastite ideje o slobodi, pravu, vjeri i jeziku.
Danas, kada povijest često postaje bojno polje interpretacija, ova izložba vraća nas činjenicama, ali i simbolima koji su oblikovali našu kolektivnu imaginaciju.
U početku bijaše kraljevstvo, a danas je pred nama izložba. Sutra je možda nova ideja zajedništva koja teži postati temeljna poruka godine u kojoj se obilježava 1100. godina Hrvatskoga Kraljevstva.
Neki kažu da je to nužno kako bi neki drugi ljudi za 100 godina spremali izložbu na tragu ove.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
