Jedan od najstarijih hrvatskih heraldičkih simbola čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a posjetitelji su ga mogli vidjeti i na izložbi „U početku bijaše kraljevstvo“. Riječ je o kamenom grbu pronađenom u Ostrovici kod Bribira, na kojem su prikazane tri okrunjene leopardove, odnosno lavlje glave raspoređene u obliku trokuta.
Tri zlatne okrunjene leopardove glave na plavom polju danas predstavljaju povijesni grb Dalmacije i nalaze se u kruni grba Republike Hrvatske. Kameni spomenik iz Ostrovice, međutim, nastao je u vrijeme kada značenje toga simbola još nije bilo jednoznačno.
Izvor: povijesna heraldička zbirka.
Dvije glave na kamenoj ploči znatno su oštećene, dok je treća sačuvana gotovo u cijelosti. Priča o tom predmetu vodi u 14. stoljeće, u razdoblje političkih promjena koje su obilježile hrvatski srednji vijek.
Grb iz utvrde koju su izgubili Šubići
Ostrovica kod Bribira bila je jedna od važnih utvrda moćne hrvatske velikaške obitelji Šubić. Godine 1347. Juraj II. Šubić predao je Ostrovicu kralju Ludoviku I. Anžuvincu u zamjenu za Zrin. Upravo se u to vrijeme datira nastanak kamenog grba.
Mali srebrni denar s obale Dunava otkriva vrijeme kralja Ludovika Velikog
Mjesto njegova pronalaska zato je važan dio priče. Grb se pojavljuje u utvrdi koja je sredinom 14. stoljeća prešla iz ruku Šubića pod kraljevsku vlast.
Simbol je stariji od nalaza iz Ostrovice
Prema podacima Hrvatske enciklopedije, prikaz zastave s tri leopardove glave pojavljuje se već između 1275. i 1300. godine u ilustriranom kodeksu La Destructioun de Rome.
Vrijednost ostrovičkog nalaza stoga nije u tome što predstavlja prvi poznati prikaz toga znaka, nego u činjenici da je riječ o sačuvanom kamenom svjedočanstvu njegove uporabe na hrvatskom prostoru.
Lavovi ili leopardi?
Naziv leopard u srednjovjekovnoj heraldici ne označava nužno životinju koju danas poznajemo pod tim imenom. Lav prikazan frontalno, odnosno en face, u heraldici se često nazivao leopardom. Zbog toga se u opisima istoga simbola pojavljuju oba naziva. U službenom opisu hrvatskoga državnog grba riječ je o trima zlatnim okrunjenim leopardovim glavama na plavom polju.
Upoznajte grboslovlje: tajni jezik koji govori više nego što se na prvi pogled čini
Grb se pojavljuje i u srednjovjekovnim grbovnicima
Jedan od najvažnijih izvora za proučavanje razvoja ovoga simbola jest grbovnik Gelre, nastao između 1370. i 1395. godine.
U njemu se pojavljuje grb s tri okrunjene glave, koji se povezuje s hrvatskim zemljama. Nekoliko desetljeća nakon nastanka kamenog grba iz Ostrovice isti se heraldički motiv pojavljuje i u jednom od najvažnijih europskih grbovnika.
Simbol koji nije predstavljao samo Dalmaciju
Danas tri okrunjene glave gotovo automatski povezujemo s Dalmacijom. U srednjem vijeku njihovo značenje bilo je šire. Prema dostupnim heraldičkim izvorima, simbol je izvorno predstavljao hrvatske zemlje pod vlašću hrvatsko-ugarskih kraljeva.Tek se tijekom kasnijeg razvoja heraldike njegova uporaba postupno počinje vezivati upravo uz Dalmaciju.
Od Ostrovice do današnjega državnog grba
Više od šest stoljeća nakon nastanka kamenoga grba iz Ostrovice, isti se motiv i dalje nalazi u hrvatskoj državnoj heraldici.
U kruni grba Republike Hrvatske nalazi se pet povijesnih grbova, među kojima je i grb Dalmacije s trima zlatnim okrunjenim leopardovim glavama.
Kamena ploča iz Ostrovice zato nije samo vrijedan arheološki nalaz. Ona svjedoči o vremenu Šubića i Anžuvinaca, o političkim promjenama 14. stoljeća i o dugom razvoju jednoga od najprepoznatljivijih heraldičkih simbola hrvatske povijesti.
Predmet se danas čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a javnost ga je mogla vidjeti i na izložbi „U početku bijaše kraljevstvo“ s koje i potječe naslovna fotografija.
